1 PRILOG UPOREDNO-PRAVNA TABELA: SLOVENIJA, HRVATSKA, AUSTRIJA I NJEMAČKA kao orijentir izabranih rješenja korisnih za izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona Ovaj prilog daje sažet uporedno-pravni pregled izabranih rješenja koja su neposredno relevantna za inicijativu za izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona. Prilog nije iscrpan prikaz zakonodavstava navedenih država, nego orijentaciona tabela za normativna pitanja koja su predmet inicijative: stručne komisije, sukob interesa, pravo ustanove na izjašnjenje, izvještaj komisije, postepenost mjera, zaštita studenata, pravni lijek, odnos licence i akreditacije, trajanje licence studijskog programa, dodatni upis i angažman akademskog osoblja nakon ispunjenja uslova za prestanak ugovora o radu. Pitanje Slovenija Hrvatska Austrija Njemačka Prijedlog za ZOVO TK 1. Stručne komisije / eksperti NAKVIS vodi akreditacione i evaluacione postupke na osnovu propisanih kriterija; sistem poznaje grupe eksperata i posebne kriterije za eksperte. [1][2] Akreditacijski savjet imenuje stručno povjerenstvo od najmanje pet članova; sastav zavisi od vrste ustanove i studija. [3] AQ Austria je nezavisno tijelo za eksterno osiguranje kvaliteta i akreditaciju; odluke se zasnivaju na postupcima i kriterijima iz akreditacionih uredbi. [4][5] Akreditacione agencije pripremaju ekspertska mišljenja i preporuke, a Fondacija/Akreditacijski savjet odlučuje o akreditaciji programa i sistema kvaliteta. [6][7] Zakonom propisati kada se imenuje komisija, ko je imenuje, njen stručni sastav, zadatak i obavezan izvještaj; stručnu ocjenu ne smije zamijeniti interna administrativna provjera. 2. Sukob interesa i nepristrasnos t Slovenački sistem ima posebne kriterije za eksperte; iz dostupnih izvještaja proizlazi mogućnost ukazivanja na pristrasnost, neprofesionalnost i sukob interesa eksperata. [1][8] Zakon izričito zabranjuje da domaći nastavnik zaposlen na visokom učilištu koje izvodi isti studij bude član stručnog povjerenstva u relevantnim postupcima. [3] Austrijski model naglašava izbor eksperata prema kompetencijama i formalizovane postupke; javnost odluka i izvještaja povećava transparentnost. [4][5] Njemački sistem počiva na eksternim nezavisnim ekspertima i akreditacionim agencijama ovlaštenim u sistemu Akreditacijskog savjeta. [6][7] Uvesti izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti, prigovor na sastav komisije i pravila o stvarnom, potencijalnom i prividnom sukobu interesa, uključujući konkurentski odnos. 3. Pravo ustanove na izjašnjenje Kod akreditacije studijskog programa izvještaj se dostavlja Agencijskom savjetu i podnosiocu zahtjeva, a podnosilac može dostaviti komentare u roku od mjesec dana. [2] Podnositelj zahtjeva može izjaviti prigovor na obrazloženi prijedlog; u reakreditaciji se visokom učilištu dostavlja obrazloženi prijedlog i omogućava prigovor. [3] U postupcima AQ Austria ekspertni izvještaj i komentar ustanove čine bitne elemente akreditacione procedure; uredba propisuje postupke i kriterije. [5] Postupci uključuju samoevaluacijski izvještaj ustanove i eksterno stručno mišljenje sa preporukama. [6] Propisati obavezno dostavljanje nacrta izvještaja, izvještaja, zapisnika, dokaza i prijedloga mjere ustanovi prije negativne ili teške odluke. 2 Pitanje Slovenija Hrvatska Austrija Njemačka Prijedlog za ZOVO TK 4. Sadržaj stručnog izvještaja Evaluacioni izvještaj sadrži ocjenu ispunjavanja kriterija za akreditaciju i druge elemente koje određuje Agencijski savjet. [2] Stručno povjerenstvo sastavlja izvješće o ocjeni kvalitete kriterija propisanih Standardima kvalitete. [3] Akreditacija je formalno priznanje ustanove ili programa na osnovu unaprijed određenih kriterija; uredba razrađuje kriterije i vrste postupaka. [5] Agencije pripremaju ekspertno mišljenje sa preporukama za odluku i evaluaciju. [6][7] Propisati minimalni sadržaj izvještaja: činjenice, dokazi, primijenjeni kriteriji, ocjena svakog uslova, otklonjivost nedostataka, rokovi, preporuke i jasno mišljenje o ishodu. 5. Postepenost i srazmjernost mjera Sistem poznaje akreditacione i evaluacione postupke u kojima se kvaliteta prati prema kriterijima; komentar ustanove i odluka Agencije sprečavaju neformalno odlučivanje. [1][2] Pismo očekivanja određuje mjere i rokove; ako se aktivnosti ne provode, može se predložiti ukidanje dopusnice. [9] Austrijski sistem poznaje institucionalnu, programsku i promjenu akreditacije; za određene programe uređuje se i produženje akreditacije. [5] Njemački model razlikuje programsku i sistemsku akreditaciju, uz eksterno učešće i preporuke prije odluke. [6] Uvesti hijerarhiju mjera: upozorenje, nalog, rok, ograničenje upisa, privremena zabrana upisa, oduzimanje licence i zabrana rada kao krajnja mjera. 6. Zaštita studenata Kontinuitet postupka i pravo na komentare smanjuju rizik pravnog vakuuma za ustanovu i studente. [2] U slučaju ukidanja dopusnice Ministarstvo, na prijedlog Agencije, donosi mjere za nastavak i dovršetak studija studentima. [9] Austrijski model ciljano razlikuje institucionalne i programske postupke, što omogućava preciznije mjere po ustanovi ili programu. [5] Njemački sistem ističe ekvivalenciju studijskih i ispitnih postignuća i mogućnost promjene visokoškolske ustanove kao cilj zajedničkog akreditacionog sistema. [6] Propisati obavezan plan zaštite studenata kod zabrane upisa, oduzimanja licence ili zabrane rada: završetak godine, prelazni rok, priznavanje ispita/ECTS, dokumentacija i obavještavanje. 7. Pravni lijek i odloženo dejstvo najtežih mjera Slovenački izvori ukazuju na mogućnost komentara i institucionalnog preispitivanja u postupku; pravni lijekovi ne bi smjeli stvarati pravni vakuum. [2][8] Kod dopusnice i pisma očekivanja postoji prigovor prije rješenja; protiv rješenja Agencije nema žalbe, ali je dopušten upravni spor. [3][9] Odluke AQ Austria su formalni upravni akti u sistemu zakonom uređenog eksternog osiguranja kvaliteta. [4] [5] Njemačka akreditaciona odluka je administrativni akt Akreditacijskog savjeta, na osnovu stručne procjene i preporuka. [6][7] Uvesti žalbu Vladi TK protiv rješenja Ministarstva o najtežim mjerama i propisati odloženo dejstvo, osim kod neposredne i ozbiljne opasnosti po studente ili javni interes. 3 Pitanje Slovenija Hrvatska Austrija Njemačka Prijedlog za ZOVO TK 8. Odnos licence, akreditacije, odobrenja programa i nadzora NAKVIS objavljuje kriterije za akreditaciju i vanjsku evaluaciju; akreditacija programa i ustanove ima posebnu funkciju u sistemu kvaliteta. [1][2] Zakon razlikuje dopusnicu, inicijalnu akreditaciju, reakreditaciju, izvanredno i tematsko vrednovanje; dopusnica za studij sadrži i upisnu kvotu. [3] Uredba AQ Austria razlikuje inicijalnu institucionalnu akreditaciju, programsku akreditaciju, produženje i promjene akreditacije. [5] Njemački sistem razlikuje državnu/pravnu superviziju, programsku akreditaciju i sistemsku akreditaciju. [6] Izričito razgraničiti dozvolu za rad, licencu, akreditaciju, odobrenje studijskog programa, periodičnu/vanrednu provjeru i nadzor Ministarstva. 9. Trajanje licence studijskog programa Slovenački dostupni izvještaji navode da se akreditacija studijskih programa dodjeljuje na neodređeno vrijeme, dok se institucionalna akreditacija vremenski ograničava. [10] Hrvatska dopusnica za izvođenje studija sadrži elemente programa i upisnu kvotu; periodična kontrola se vrši kroz reakreditaciju i druge postupke. [3][9] Austrija za privatne ustanove poznaje programsku akreditaciju i posebno produženje za programe koji vode regulisanim profesijama; sistem nije jednostavno identičan licenci. [5] Njemačka koristi akreditaciju programa/sistema kvaliteta u okviru zajedničkog sistema Länder, sa vremenskim i procesnim pravilima prema akreditacionom okviru. [6][7] Licencu studijskog programa u ZOVO TK izdavati na neodređeno vrijeme, uz stalno ispunjavanje uslova i mogućnost nadzora, osim ako poseban propis zahtijeva vremensko ograničenje. 10. Javni i privatni sektor kod upisa Javne i privatne ustanove moraju biti akreditovane; razlika po osnivaču ne isključuje primjenu standarda kvaliteta na oba sektora. [11] Javne i privatne ustanove podliježu sistemu dopusnica, akreditacije i kvaliteta, uz različite finansijske i osnivačke implikacije. [3] Privatno visoko obrazovanje je posebno uređeno akreditacionim propisima i formalnim priznanjem. [5] Njemački Länder vrše državno priznanje ne- državnih ustanova; akreditacioni sistem obezbjeđuje kvalitet programa i sistema kvaliteta. [6] Kod javnih ustanova zadržati saglasnost Vlade zbog javnog finansiranja; kod privatnih upis vezati za odobrene kapacitete, licencu, akreditaciju, standarde i nadzor. 11. Dodatni upis studenata Upis i kapaciteti moraju biti povezani sa akreditacionim i kvalitativnim uslovima, a ne sa neobrazloženom diskrecijom. [1][2] Dopusnica za izvođenje studija sadrži upisnu kvotu; izmjene moraju ostati u okviru propisanih postupaka i standarda. [3] Akreditacioni postupci privatnih ustanova uključuju programe, kriterije i kapacitete; promjene akreditacije se posebno uređuju. [5] Ograničenja kapaciteta moraju biti zasnovana na objektivnim i transparentnim pravilima kvaliteta i ekvivalencije studija. [6] Omogućiti dodatni upis i privatnim ustanovama ako ostaju u okviru odobrenih i dokazanih kapaciteta, uz odluku senata, dostavljanje Ministarstvu i nadzor nad zakonitošću. 4 Pitanje Slovenija Hrvatska Austrija Njemačka Prijedlog za ZOVO TK 12. Akademsko osoblje nakon penzionisanja Uporedna rješenja potvrđuju da se akademski status, nastavna ovlaštenja i kvalitet kadra mogu posebno vrednovati u okviru akreditacionih/kadrovs kih kriterija. [1] Hrvatski propisi potvrđuju važnost kvaliteta nastavnika, ishoda učenja i kadrovskih pretpostavki kroz unutrašnje i vanjsko osiguranje kvaliteta. [3] Austrijski sistem poznaje posebne akademske statuse i nastavna ovlaštenja izvan jednostavnog radnopravnog odnosa; za konkretna starosna pravila potrebna je posebna sektorska provjera. [4] Njemačka poznaje različite modele profesorskog angažmana po saveznim zemljama; za tačan model potrebna je provjera konkretnog Länder-propisa. U ZOVO TK urediti produženje i ponovno zasnivanje radnog odnosa do 70. godine, te izuzetan angažman nakon 70. pod jasnim uslovima, bez zamjene za razvoj mlađeg kadra. Sažetak najboljih rješenja za preuzimanje u ZOVO TK Država / model Rješenje koje je posebno korisno Prilagođavanje za ZOVO TK Slovenija Kriteriji NAKVIS-a, stručne evaluacije, pravo podnosioca zahtjeva na komentare izvještaja i primjer akreditacije studijskih programa na neodređeno vrijeme. Urediti stručne komisije, pravo ustanove na izjašnjenje i trajanje licence studijskog programa bez automatskog petogodišnjeg relicenciranja, uz stalni nadzor. Hrvatska Stručna povjerenstva, zabrana članstva nastavnika sa ustanove koja izvodi isti studij, prigovor na obrazloženi prijedlog, pismo očekivanja, mjere i zaštita studenata. Uvesti izričita pravila o sukobu interesa, prigovor na sastav komisije, postepenost mjera i obavezan plan zaštite studenata kod najtežih mjera. Austrija Nezavisna agencija AQ Austria, programi i ustanove u formalnim akreditacionim postupcima, razlikovanje institucionalne/programske akreditacije, produženja i promjena. Razgraničiti licencu, akreditaciju, odobrenje programa i nadzor; stručnu ocjenu i transparentnost učiniti obaveznim elementima postupka. Njemačka Zajednički akreditacioni sistem Länder, programska i sistemska akreditacija, eksterni nezavisni eksperti i odluka Akreditacijskog savjeta na osnovu stručnih preporuka. Jasno razdvojiti upravni nadzor od stručnog vrednovanja; uvesti djelotvoran pravni lijek i odloženo dejstvo za najteže mjere. Zaključak Uporedno-pravna analiza pokazuje da predložene izmjene ZOVO TK ne predstavljaju slabljenje javnog nadzora, nego njegovo preciznije, stručnije i srazmjernije uređenje. Najkorisniji pristup je kombinovani model: iz Slovenije preuzeti naglasak na stručne kriterije i pravo ustanove na komentar; iz Hrvatske jasna pravila o stručnim povjerenstvima, sukobu interesa, prigovoru, postepenim mjerama i zaštiti studenata; iz Austrije razgraničenje institucionalne i programske akreditacije i transparentnost stručnih postupaka; iz Njemačke razdvajanje stručne procjene i formalne odluke, uz programsku i sistemsku akreditaciju. Takav model je 5 prilagodljiv kantonalnom sistemu: ne centralizuje visoko obrazovanje, nego uvodi minimalne garancije zakonitosti, stručnosti, nepristrasnosti, pravne sigurnosti i zaštite studenata. Korišteni izvori za izradu tabele [1] NAKVIS, Regulation and Legislation – Criteria for accreditation and external evaluation; Criteria for Experts, https://nakvis.si/accreditations-and-evaluations/regulation-and- legislation/?lang=en [2] SPOT Slovenia, Decision on study programme accreditation, https://spot.gov.si/en/activities-and-professions/permits-and-declarations/decision-on-study-programme- accreditation [3] Republika Hrvatska, Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, Narodne novine 151/2022, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_12_151_2330.html [4] Federal Ministry of Women, Science and Research, Austria – Accreditation and quality assurance, https://www.bmfwf.gv.at/en/science/higher-education-system/higher- education-quality.html [5] AQ Austria, Accreditation Decree of Private Higher Education 2024, https://www.aq.ac.at/en/publications/guidelines-regulations.php [6] Eurydice, Germany – Quality assurance in higher education, https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/germany/quality-assurance-higher-education [7] ENQA, German Accreditation Council profile, https://www.enqa.eu/membership-database/gac-german-accreditation-council-2/ [8] EQAR, Renewal Decision SQAA/NAKVIS, 2019, https://www.nakvis.si/wp-content/uploads/2023/03/2019-04_Renewal_Decision_SQAA_A62.pdf [9] Republika Hrvatska, Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, odredbe o pismu očekivanja, praćenju i zaštiti studenata, NN 151/2022. [10] NAKVIS/SQAA Report on Work 2022, navod o akreditaciji studijskih programa na neodređeno vrijeme, https://www.nakvis.si/wp-content/uploads/2023/03/SQAA-Report-on- the-Work-2022.pdf [11] Eurydice, Slovenia – Types of higher education institutions, https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/slovenia/types-higher-education-institutions Napomena: Tabela koristi zvanične i javno dostupne izvore. Za pitanja akademskog angažmana nakon 70. godine života uporedno-pravni navodi su zadržani na nivou opšteg principa, jer se konkretna starosna pravila razlikuju po državama, sektorima i, u Njemačkoj, po saveznim zemljama.