Preporodjaj (Ljekarske pouke mladezi i roditeljima 1920) - M. Jovanovic Batut.pdf -

Please enable JavaScript to view the full PDF

PREPORGDAJ LJEKARSKE POUKE MLADEZI I RODITETJIMA oD' . ,Prof. Dra, Ivl. JOVANOY,IS1A,-.BATUTA ..ZLO RADANJE .- GOTOVO SUDEN.IE" Narodaa poslovica, 4 Izdaoie Jtlatrce HrvatsL-e i Zdr:rvctreuog odsieka ;' za Hrvatsku, Slavonilu i Meduinurie. PREPORODAJ LJEKARSKE POUKE MLADEZT I RODITELJIMA OD Prof. Dra, M. JOVANOVICA- BATUTA ,,zlo RADAN,TE _ "Oro^Y:r":"rr?fJ,i:,, ZAGREB 1920. lzdanie Matice Hrvatske i ZdravstvenoS odsjelra za Hrvatsku, Slavoniiu i Medumurie, TISKOM KUZHE ROZMANIC^ I" MOMKU. ,,Svi nagoni dovjekovi su viSe ili nranlc kultivisani. ,Iedini spolni nagon ostao ie onako isto pri- mitivan, kao u prvo doba,,. - prof. pinar, ,,St, .n Bokeli odrZao zdrav i liiep, to ie zato, ier mladost Zivi kako valia". Po p- S auo l{ahitenooii. [,,Boka" : antropol.-Seo[r. studiia str. 308.). 1- Mla{ si; zdrav si; krepak si. Snaga te \ raspinie- Citav vijek ie pred tobom. Pa*je li dudo, ako se iuna3is ? , ,.2. Nli opet ne misli, da je ,,rnore svu$dje do koljena" . . . Zivot ie prostrana pudina, puna vrtloga i dutrina" U oj*mu te Eeka iu.toku po-rba, a.za niu ti valja snage. Pa priduvaj ie joi;-za mladosti, ako hoieS ?a ti dotraie i ia zada(,e zrelogla doba. 3, Mladost ieste lijepa . . , ieste slatka , , , ali varliiva, nevierna. ,,.Mladost j." tu4, koii brzo .,io"uri', drvo, koie se brzo upali; svie6ica, koia 'brro dopori; boia, koja brzo- izblijedi; meso' [;;; .brzo tone"' ''4,.;-E;;o ukra''i; iadica, koianieZna, Mladost ie rosan cvijet: -- osiet' ljiva , . . brzo iu"n". Kao ogledalo; dasom po' *---S,'tUt"aost sukue, '.' e uvaf je svieZa, dista, mirisna ' tu sv ielinu i d'istoiu !', ' ,,Bo$ liubi one, t oii s" staraiu da se sa6uvaiu disti"' (Koran; al. - 2. tl. 222.1 o. tuttuao.[ ie buina, nerazmisliena ; lako' porrlatlii'" i siaba. Bori se protiv tc .pla- "|u*u, hlsti i slabosti - naroiito u dasovima sgglng€ i.kus""iu ' . . Najve6i ie iunak, ko sebe potijedi' 7. Spolni na$on ie naimodniii na(on liudske orirode. ali razrim i'dvrsia volia snaZan su Stit 'i 's.-,,N;-?;i protiv nie{a. Ne Podaii mu se ! kreposti svoie Lenama!" (S"' t: I pismo ; P.ie. Solom. {1. 2l i str' 3') ' s. lt" satiri svoiu ivieZinu i sna6lu ni dru€im zabludama, strastima i porocima spolne pri- rode!... -- lb. Ni jedan Poro! ne sveti sepo- ti- ielu i duSi toliko, kolikg s.polna irotllivost i spolne zablude sladak y rano,i ;i;; " . ii, ,,Griiesi mladosti" su ali z"tiot otrov" svim ljudskim sna$ama'.Te5ko ;;;;;, ko ,ooornu iaiu te slasti preiano okusi ' " 11. Joi gore prolazi, ko se poZuri, da Sto prije pehar ljubavi do dna ispije.- .12. ,,Sye u svoie vri jem€", po to vri- iedi i za spolne uslade. Ne hitaj s n;ima, ako hoieS, da ih se istioski i dugo nauZiva5. Znai, hako kaiu : ,,Rano zrelo, rano trulo" pa Sto d_a ti ba5 nailiep5e doba Zivota ostane- pusto ? Uzdri.avai se dragovoljno u dvadesetoi,- da to iscijeden i iznuren -deSkao morao diniti u - po nevolii ne bu- tridesetoi. - 13. I ljekari vele, da rana liubav vodi pre- ranoi zasiienosti, preranom opadaniu, pa ba5 i bolesti. "14. Strasni spolni prohtievi u ranoj mladosti saZiZu tiielo. Prerana liubav ili druga koia vrsta spolne uslade piie srZ kostiiu, su5i sokove Zi- vaca i zatupliuje mozak. . . - 15. Gdie ba5 i ne salomi otpornu snagu nala- dosti, mahom ioi se kasoiie sveti. .,Griie6e mla- dosti Salie Bo[ u stare kosti" . . . i mnopla bora na licu starca ili starice, i mnoga nevolja nii- hovih poznih dana zad,ela se ,* moZe biti u* naisladim trenucima niihove rane mladosti, - ,Djeca iedu divliake, a starcima zubi trnu",.., pa ie onda jo5 teZe. - 16. Sp_olna strast poremeti dovjeku i mir du5evni. Ona ie kao uzburkano more, na kome ie teSko krmom dobro upravliati. Zanese pameti proigra uglecl ; ukalja dast; ponizi dostoianstvo ; u$uSi sve bolie osie6aje. 17. Z.ato hieZi od lrurvarstva ! se kurva, "Koji {riieSi svome tiielu" (Sv, Pismo; poslanica Ko- rinianirna apos. Pavla.; Sl. 16; str. lB). ". a sa' tire i najplemenitiie izdanhe svoie du5e. 18. Zaparnti: dim predeS prag blud' nidin, spremi se, da uskoro zakucaS na vrata lielr.areva... ili da potraZiS holuicu.., 19. A spolne ,,sramne" ili ,pogane" - bolesti su ne samo - ,isramne" i ,,po{ane", ne$o i straSne. Te5ko onome, ko ih zahvati bio i na priiestolu ! 20. Evo, kako se odaino iada car David u naiveiem siaiu svome ! ,,Nema mira u kostirna mofinr od rgrifeha rnojega. . . Usmrdie5e se i razgnoii5e se rane moie ocl bezurnlia moie$a. Zgrfio sam se i pogurio sam se veoma, i nenna zdrava miesta na tijelu mojemu". (Psal. David.; ps. 38; str. 3, 5 i 6), 21. Pa i drugiome su odvratne i gnusne tako, da ie nas i od naircdeniiih otudrti. Niih - radi i carcvi su prezreni, ,,Dru6!ovi moii i pri- iatelii moji, videii rane moie, odstupi5e." (Psal. David, ps. 38, str. 7), 22. Zato ih, valida, svahi kriie. ,, Ali uzalud, One ga izd.aju. Udare bolesniku svoi sraman ii$ talco nemilostivo, na tako vidno miesto, da ih ne moie sakriti. .. ^ 23. ,,Taine bolesti" su obidno i vrlo Godinama traiu i kad se liiede, uporne. osobito, ako se bolesnik s podetlea eanemari, - 24. A ba5 had se prividno i izliie.Ee, destc ostavliaju za sobom ozbiljne tragove u poiedinim diielovima tiiela i mude bolesnika. Gdiekada ga unak.aze ili ubogalje, a Sdjekada ga posliie di- tavo6i niza godina u ludnicu opreme" Prosta smrt prema takim nevoljarna, 25, Za seljaka su ,,taine bolesti" iod mnogcr opasnije, On ie obidno stidljiv, pa se u takoi nevolji nikom ne povierava... Ili j,ri potaino traii lijeka ba5 ondie, gdje Sa ne rnoZe nadi: _- u travama, apovima i kadovima kakve babe, kakve vradare, kakvog ,,travaia" ili nadri-ljekara. Cesto mu ie i Pelagiiev ,Doma6i Priiateli" opa- san savjetnik, .. Dok ga ko razumniii natjera, da'potraii liekarske pomoii, obidno je lcasno. Bolest je otela mah, pa ga ie ve6 i upropastila. - moi.e biti -* 26. Ali cla i ne pomiSljam na sramotu, muku i trodali, koiim bi se ieloZio, ako bi jo5 za rane rnladosti od koie spolne bolesti obolio, sieti se samo, da ti ima5 pred sobom jedou od najsve- tijih duZnosti svahcga gradanina, a to je r - da svcje Snijezdo svije6 i porodicu osnuje$ ; da svome narodu zajam vratiS: -_ da iz tebe novi J izdanci niegove snage ni[<nu. Pa kako-ie5 onako zatrovan'i lolestan-t<-ri uzviSenoi zadadi odgo' voriti ? ! Smije5 li u takom staniu na bradnu po' steliu i ootomstvo misliti ? 27. I'Sv. Pismo veli; ,'Postelia i,enid- beoa da bude dista", ier otrov tainih bo- lesti moZe se i u nlu preniieti , ' , Pa zar ti moZe saviest podniieti, dd razori5- zdravlie' .i sre6u ba$'onome, koga si sebi za dru$a u Zi' votu izabrao ? 28, Zar te niie strah od ono$a, Sto si na drugim mladim parovima tako desto vidao. , , Kai svje2a, rumlna ruZa staiala ie ptiie kratko$ vremena pred oltarom ukrai mladoZenje- : ,, ? kakva je'danas? Nema nekoliko nedielia od svadbe,' a ona svenula, probliiediela, -kao potarnniela, oboliela, iznemopla .. . da ioj se crv u ko' riienu zale1ao. Vude se, dok ne padne. Pa i kad se od- te5ke bolesti pridigla . , . ostala ie slaba, manii6ava i,,materidava"... da ciieloga livota natei,e i pali. 29, Ako ti ie nedista saviest, . . zar ne tef do dna du6e zazepsti ve6, kad ti svati popievaiu: ,,Mlad mladoZenia, ra/to rumenal Predadosmo ti struk ruZmarina; Ako uvene struk ruZmarina, Tvoja sramota, a naSa $riehota," 30. Pa valia da i na to pomi5lia5 ! Mno$o brakova (viSe od 400i0) ostane samc zato bez diece, Sto ie mui, io5 kao mladii od kakve spolne boJesti bolovao, ili Sto ie i i,enu niome zarazio, Zena mu ili ne rada, ili ne moZe da donese, ili joi se djeca ne dri,e. Pa zar lo niie oSromna Steta i za porodicu i za narod? 31. JoS je vi5e Stete i griieha, kad o t r o v tainih bolesti s roditelia priiede i na pntomke. Pa Sto za jedat nepromi5lien dasak buine mladosti da otruie5 svoiu zdravu krv, pa da tako upropasti5 ne samo sebe i svoga dru$a, nego i zienicu oka svoSa djecu svoiu ? ! 32. Ne dai se dakle od strasti -zavesti ! Oduvaj svolu mladi6ku distoiu i svjeZinu do bra6ne po- stelie, da budes poslije pravi mladoZenja, pravi mtrZ, pravi otac, 33. Ne povodi se za lakomislenim drugo- vima I Ne slu5ai hvalisavce ! Razmedu se i iu- nade, kaho su sa spolnim uZivaniem vrlo rano podeli, pa ipak dobro pro5li. A da zapita3 nii- hovog liekara, uvierio bi se, da nije tako. 34, Ni to neka te ne vara, Sto neki govore, da uzdri,anie od spolnih uslada u mladosti zdravlju Skodi, Liekari naprotiv uvjeravaiu, da ie to miSljenie sasvim poglrjeino, i savletuiu mladim liudima, da se do Zenidbe disti oduvaiu. 35. A to zahtijeva i pravda, Kad mu5karac od nevjeste traZi 6isto6u i nevinost, kojim pra- vom ho6e za sebe toliku slobodu priie braka ? 36. A moZe se i naibuiniji mladii do Zenidbe g (do 25*26 god.) u distoii odrZati *- samo ako niie nerazborit meku5a c ili razmaiena slahotinia, koia se n,kakvoi ielji, nil"iakvom nagotru, ni- kakvci strasti ne rnoie odtrprijeti. Slaba trska, koia se svakc,m vietrii:ku klanla, . . 3?. Eorba s nagonima, istioa, niie lasna, ali ie za ponosna mu5karca iasna. Od(ovara nie- govom dostojanstvu i duincstima, kc,ie Qa u ii- votu deka!u. Zato ie liiepo vidieti joS nrlada momka, koii je na sval;orn korakrr raztrorit i prisehan te zaa 5ta hode. On je stalan i nepn- kolebljiv, rna u kakvo iskuienie dobao. Ponosit bor, koii se ni na oluji ne poviie, 38, Samo takom mlarliiu, koji nikad niie u gadno krilo strasti hardio svoiu mladost i svoie zdravlje, prilidi ponosita riielt ,,Ja sam zreo, ia sam doviek, ia sam junalt !". , . Samo takom mladiiu moZete mirne saviesti povieriti ienu i porodicu. 39. Da se lak5e saduva5 od isku5enja i spolne pohote, kloni se priie svega zla dru5tva, 40. BieLi naroditn od stariiih drugiova, za koje zuaS, da su noinici, pohotljivci, bludniei, razvratnici, lole.., 41. JoS su opasniie dr'"u'"i,iae il'pri- like, Sdie se piie. Napit ioviek nailakse stranputicom tumarne i shlizne,, , ,Od boce do Cocet', ,,od kazanice do milosnice" naikraii ie put. 1q 42. tuvai svoiu dednost i distoiu i od ne- pristoinih rijedi, gadne psovke, masnih pjesama, podskodica, broienica, po5alica, priia i drugih vraSoliia ! 43, I nepristoine slike ili knjige, hipovi i Zive predstave (narodito u bioskopu) mogu mladu duSu tako za{riie.ti i ra.zdraiit| da lakse stran- puticom pode.! 44. Ne velim, da u mladosti star budei i da od dednih djevoiaka bieZi5. Naprotiv : ba5 ti serv jetuiem, da traZiS druStvo destita ien. skinia... Sevdi5i i uzdiSi ti s njim iza niim"-- to je pra'ro mladosti. Samo ne tumarni kud u stranu bez svoiih rlrugova ; ne provodi kri5onl, ditave naii u aSiknvanju, lolanju,,,sigranjuu, ,,strundZanju" i t d. -* uopde ,,po svih zlih nepelih." 45. Rano se vraiai doma, a raflo i leii! Noinik lasno zaide stranputicom. 46, Traii posteliu za sebe ! Mornadka po- stelia ne smije biti meka. Polirivad neka nije glomazan i telak. 47, Rano rani ! Cirn se probudi5, odmah se diiil Ne valja se u postelii izleL,avati i pariti. 48. Niie za mlada dovjelta, da obdan spaya. narodito ne u mekoi, perianoi postelji. - 49, Mladi i iedri ljudi, dalje od mlake vode. 50. Fosao je najbolii priiateli bui' noi mladosti. Od nie(a ne biei.i, nego ga il traii, Niemu se predai, pa ti ne ie drugo Sto 'ni na um pasti. Samo besposlidarima dolaze sablaZniive misli i i,elje, U neradu i blagovanju navire biies... buiaiu strasti... plete davo svoie zamke, 51. Naprotiv; uTorno tijelo niie pohlepno, Ono traZi odmora, ,Premoren_ radnik,"a;; a;[;, da se smrkne: -- da legne. I ne misii "" arug;. Pa to ga iuva i od spolnih prohtieva irablu8u. 52..2a iedru-i.silovitu momdadiju po varo" Sima, koia se dobro hrani, a slabo ij"1"*oi- radom. tro5i, preporu_iuju liekari snaZna't;"t".ou kretania ; - dakle vanie,. veslanie, duge Setnie , igre, trke, pli- tociljanje, iahanief rvanie, 'nad- metanie, gimnastiku, sokolstvo i t. d. 54, Ne ocliievai sa i,enidbom! Cirn sazre5, traZi sebi druga I ZnaE, kako kaZu; ,,U bedara svako{a Siiard' , . , pa moZe da bude -i Siiara druSe vrste .. . . q5. I lj+ari ti savjetuiu, da se od ,,grjehova ,,Bolje-ti je, da se godinu dana ranije oZeni5, nego da se samo za -*om"k iedan iedini trenutak za- kasniS",.. pa da.kao nagrajiie5.,, Kud si onda prislao ? ! 56. Ja znam mnogo neienia - narodito varoSima - koii su io5 u naiboliim po godinama, alr su ved prave ru5evine . , . Cio svoi viiek t2 .\ .r.oreli su biiedno i Zalosno, - samo zato, 6to su ioS u ranoi mladosti burno- i:ivieli. i pretieri- iti Sto su ba5 i koiu spolnu bolest zahva' "rfi. lili. A kakva ih tek starost deka? I ( IJ II, DJEVOJCI. . ,,Hrani _distotu potomstvo de se bezboZnidko zatiii.,, Su. prsnro. ^_(Psalmi 37.,38.) Davidovi : €1. 3g; st. prvim podecima opa- ,-ilro.p;ri oan;a,. tako i pr.i p.eporodai, zcna lgra naiva,niiu ^"rtii", 0,, ?iI",fi'" Jil,Tl, iJ:,T;:: " cansko.,, John Stuart Mill. 0,,, 11;"lii,1,1J,u:*1?,u:::i. -'*" na rod a ! i re bi _^ 1O_ Ali se tebi prib.liiujSm ka-.,, nekoj svetinji, 5fi e,H;U TXX*f",r!"""1'f'1. ;,; J, ff .r,t,,-tii *i}r,^9u ondje nastavi, gdje ia budem stao. 5e. Slusai srariiet I I titi. Kako ie uZasno, .Oni?-t;;";;'i;" k"e ;; ;;";k"*,r.i" ,pr_ NiSta odvratnije, neglo tuti :tme . . izii"i,f, , l4 t -l ,,Sipak mami, Sto me s ro$lia mami, i'dva tati, Sto stoii na vrati"'' ' 60. Nernoi tim tra$om poii! Nemoi sveti oltar '--Otle hripe obesiastiti! roditeliske uuui n*uinost i distoiu rluSe . uJiL,-Jo iiL*es,,prava nevi esta"' kad ti-' se -OZ.sreia ukaZe. A ukazat ie ti se, ak': truilei destita; ,,Zlalwie se kujundiiia,nadi, i tnbi e" tvoi sudenik do :i," 63. Cuvai vijenac dievr:iaiki, da mirne sa- viesti ooneseS viienac, kolim te crkva v,encava' '-64,'Crrrui obrae i poStenie! StraSno ie' kad za palom dievoikg* prstom pru- ;;i" - 'Oi'5... .'Taka dievolka mahom siiede.plete' JoS ie stralniie, Sto -sramota take ne- ,."toi"J pudu I tu ,r*ui.ru' Kalia-obraz i u{led ;i,"t"g dorna , . . ciiele porodice' I daleka svoita crveni, kad joi se ime spomene' 6;i. Niko razuman od tebe ne iSte, da ti tvofu mladost ne uZiva5, ali te upu6uie, da pri tome lakornislena , . . - budei ne 67. Ne kloni se rnu6karaca; zabavliai se i fali se s niirra: ali pri tome nikad ne zaboravi pristoinost i svoie dosi'oianstv.o'. "- -6fi. Ne strahui od niih, ali im nikad ne da! ,ouoJo, Ja o tebi ruiao pomisle, pa da onda Ludu,,drski", nasrtljivi, -:-T l. oou koia ,,ne vie" (ne zna)' I i5 . 69. Ne trdi za njima ! -_ Odbit sebe, ak_o im se budes our"e"-[u]"" ' ih ie5 od .bodi -'10,_Neizazivai ih; ne iilaZiih, ne slo- ih ! 71. ,ee5ie meii puca Da ne moze ni al katmel-niz njedarca, oro-J A kamo li ruka od iunata'-"-il 72. ,,Ne rani rano nu lrodu Ne nosi perce naerce i-- 1 Ne gazi vodu duboko .. .,, 73. Ne igraj se vatrom ! . . . Ne mami dragog davolasto: ,Dcdi, diko, aou"f" ."]" sama,,, rvromku le ohraz pod ie osuditi. Svi ie reii: -petom . : . pa gu ni[; "" ona ie [rivi. ;S;krl" i" {u. lovi,_ a jarebici da se il;";.'::' 74. Odbijai od sebe narodito laskaie i - ! udva_ rade Oni obitno radunaiu ; 4"",r'.;;etu, a to ie lislabiia strana Zensi<e p.iroJl. '-' 75, Ako te slatke.,rijedi i_las[ania pok<ile_ !_1iql 9a p,qlo ponustis, vei .i'i"'pitr, da iz_ glas. se sasvim ,"b*"uil, {:tT-IIl]^liiep p.a ozDrl,no poklizne5-Ako. ; . znai, da te deka ve_ I:"-.1:.r.::,". Ud toga doba tvoie djevovanje ne ce vrse biti ,,carovanje,,, ne$o _ pakao, - 76 Ne ieS dobro pro6i" ni ak'o--i"- momak :Il'il{tlli aKo s ,gfgrel,, "Lt,g.,; ;i; :;.*;s;; "l'fl3u""i:';fli"';;jl f"j"ij"li:g::u" ., : I djevoici, koja saura dod"i,,'-"' *; 77. Sve da poslije take sramote i ,,pokriieS glavu", t. i, da se udaS, prstom te za tobom prui,ati i Sapatom govoriti: - ,,ushodica", bje$lica",,,bje$unica' "samodoSlica.u ,,do- Predujam, Sto ga bude5 kao dievofka dala, skupo ie te stati. Da i ne spominiem viediti prijekor od strane muZevljeve rodbine, pa ba5 i od samo{a muia: prekoravat 6eS sama sebe narodito kad ti odrastu kieri... Zar ne ie -sviiet reci; ,,Kakva majka, takva kderka?" 78. A kako je puno sreie i dara pravo, disto, nicim neukaliano djevovaniel . . . Mladoi, nevinoj dfevojci je duSa vedra i vazda u nekom slatkom zanosu. Osjeia, liubi, nada se, sluti, i5dekuje, i.eli, strahuje, raduje se, uzdiSe, tu{uje , . , ali ioi ie svaki tai pokret du5e mio i drag. Naive6a liubavna tuga, pa je puna slasti. 79. Ozbiliaoi dievojci ie ioS slade ono vri- ieme, kad ve6 podne misliti o svojoi pravoi za- da6i u iivotu: kad se stane spremati z a - svoi pravi, uzviSeni p ozivt za ienu, mater i domaiicu. Tek onda osieti pravu vrijednost svoju. 80. Pomisli samo, Sta te deka ! . . . Ti si ona, koia treba svojom liepotom, dobrotom, umilia- to56u i odano56u muZa da usrediS, Tvoia (,e za- sluga biti, ako mu spremi5 meko i toplo Eni- iezda, oko koga ie se on cijelo$a viieka rado )i saviiati, Pa ima li veief zadovolienja tvoioi Zen- skoi sujeti?l 81. Ti 6eS biti domaiica, a lo i,e re(,i: ma- tica u kodnici; vladarka u svome domu. ,,Kuda te (e stoiati na zemlji, nego na tebi" . , , i od tebe ie zavisiti, hoie li napredovati. Pa zar ie tvoioi skromnosti malo toliko dostoianstva ? 82. Ti ieS biti mati, a zna5 li ti, Sta to upravo zr.ali? To znadi: biti iivi izvor dobrailizla u narodu.". Tvoja utroba bii ie mu plodan rasadnik novih snaga; tvoia niedraistodnik raiskoS pi6a; a tvoja dusa bogat izvor duhu njihovom. Na tvom krilu fadat ie budu6i naraStaf i naBeg plernena. Ukrai tvoiih no6lu proradit ie prva i naivaZniia Skola za nje(a - Skola nastavnica Zivota - i ti 6eS ioi biti glavna , . . Pa zar ie to spor€dna i neznatna uloSa u prirodi i dru5tvu? Zar ie to uzak dje- lokrug? Zar te ne zadovoliava? Zar te ne pri- vladi? Zar te ne diie nad obidnim ta5tinama Zenske suiete ? 83. Uzdigni dakle ponosno svoiu trijepu glavu ti, ozbilinija i razumniia kieri moga ua- - barPriroda rodal ie prema tebi bila veoma milo- stiva, neobidno dareZliiva , ., upravo rasko5na. Dala ti ie kao snaZno orude u borbi Livota lie- potu i iar, nieian osie6ai i odanost, i uputila te, da tim osobinama izvrSi5 tako vaZne i zama5ne zada(e, Zama5nijih, uzviSeniiih i blagodarniiih 18 lrprarro i nema. Sta smo mi muslcarci prerha tebi?! Kako ie uzak, siromaSan, da ne redem iadan dielokruS naS prema tvome ! Pa zar sa toS lvog uzvi5enog priiestola da sides ? ! Da skli- zneS, da se sroza5 na polle, koiim te pri- roda nije uputila?! - 84, A kad ie tako, visoko cijeni to dostoian- stvo svoS prirojno$ poziva i sluZi mu ciielim svoiim bi6em ! Cuvai ga jo5 djevoikom od svake sienke, od svake ljaSe, da poslije mirne duSe i sviietla obraza moZe5 i svoju kierku upudivati, kako ie prvenstveno biti: destita Zena, dotrra <lorna6icai prava mati, - 19 IIt. TEMELJ PORODICI. ,,Sretni brakovi su naidvrsii temeli drZavi, opiem napretku i sreii. " A. Hufeland. ,,Samo onai, koii se oieni i djece ima, pravi je gradanin, pravi rodoliub. " Fr. Bacon. ,,Divlii brakovi su rana na ti- jelu narodnom s, zihit. 85. Udeni ljudi vele, da su za odrZanie i,i- vota potrebna samo dva osie6aia I glad i spolni prohtjev. - 86, Tu istinu naslu6ivali su i pjesnici, I oni vei davno govore, kako samo ,,glad i ljubav drZe sviiet." 87. Glad i spolni prohtiev su, istina, niZi osfe. (,aji upravD Zivotinjski nagoni ali ih i eo- viek -mora zadovoliavati, ako je rad - da se odrll Glad; - da namiri potrebe svoga tijela, bez 1rr koiih bi rrginulo; a spolni prohtiev; * da dru- Some iivot da , , . a to 6e .reii; da svoju vrstu odrii, svoje pleme umnoZi i unaprijedi. 88. Prema tome spolni nagon nije samo izv or liinog u iivanja, niie samo pitanje lidno$ interesa, nego ie u isti mah i vaZna di- nienica za opstanak i napredak pojedinih na- roda i ciieloSa dovieEanstva. 89, Zalo ie valida i tako mo6ao, tako neo- doliiv . , . ,,Zato 6e doviek ostaviti oca svoiega i mater svoju, i priliiepit ie se k Zeni svoioi i bit 6e dvo!e jedno tijelo." (Sv. Pismo, I. kni. Mojs. gl. 2i str, 24,1 90. Ali tu, piotovo neodoliivu moi spolnoS nirgona mora dovjek ipak obuzdavati. Na to ga upuiuie razum i iskustvo, a tome $a udi i sarna priroda. Inade bi tai nagon premaSio i proma5io svoj cili. 91. Spolni nagon obuzdava se u lir:dskom dru5tvu na vi5e nadina l navikama, obidaiima, odgoiem, iavnim moralom i pozitivnim zakonima, 92. Jedna od najvaZaiiih dru5tvenih ustanova za reSulisanie i oplemeniivanie spolnogi iivota rrredu ljuoima-to je zakoniti brak. Njime se mu5ko i Zensko udruZuiu u zaiednicu. Ob' vezuiu se na vjernost i odanost u svima prili- kama iivota; na uzaimicu i pomoi u dobru i nevolji, 2], 93, Brak ie dakie naiprostiji oblik zadruina Zivota. To ie upravo osr,ovica ljudskog dru5.tva, tako re6i ielija druStven,)g "iiiela. On dlie snagu i pravac ne samo poiedi"-u, nego i veeim i nli- veiim dru5tvenim zaiedlricama: menu, narodu, drZavi, - opiini, ple- 94. Zakoniti brak ie lidna dobit i za mu5karca i za ienu. L) dobru zaiedniiki vi5e ulivajy, a nevolju lak5e savladuju i snose, ako ie podijele, ili ako se udruienom snagorn od nie brane. 95" ,eavi*. ie pola dovieka, <lok ga i,ena ue zakrsti." Tek muiho i Zensko srr prlva cje- liua. Kao oro dva larnena u rnllnu, i aiko se taru, ne mogu jedir,n bez drugoga. - 96. ,,eovlr,k, bez iene gla,,ra bez tijela, a i,ena bez dovjeka - bez tijelo glave.,, -. 97.- Sveta je istina, da ,,nenra druSa bez vjen- dana druga." . , , Nikr: ti ne moie til<o ugoditi i ,,umostiti"; niko ti ne :noie biti tako isk?en i odan,.tako na svahu Zrtru gctov, l<ao tvoi vjen- dani drug. 98. I to ie staro iskustvo, da se u braku Zivi boliim, uredniiim i pitonrijim Ziv,rtom. 99, Uredan porodidni Zivot duva i muiko i iensko od strasti i poroka ., . a domaia briga 22 i njega brani ih od. nrno{ih opasnos,ti. Zato se u lrralru nranie boltr:e i rJuie Zivi" X00. ,,Teiko sarru i n3 vaganu", Zato ie - ,,bolje riqli i Zenu od rlrveta, nego qikaku." 101. Nr:ma doma bez domaf:ice. Sto ie do" madin bez nie?! Da i+ naiurnieiniii, pa se ne zna lJ ku6i okrenuti. Neka i9 uz nieSa deset lr:dih Zena, opet nerna reda^ Sto ih je vi5e, sve forer. 1A2. Rez ieae ie i naipuniie ku6a - p:azna, pusi a. LuS bez slavul ja i proliede bez cviieda ; nebo bez sullca; tijr:lo hez du5e. 103. ,,Tko bez i.ene Livi, iivi bei bla$cslova. l,ez radosti". (Talmud). 1A4, Pravo in:a na,rod 5to veli ; ,,P,lmoz', l\oic, neoi.enlenu, a oienienu ima ko", i ciiela ir: irtina, -da ,,nema veie{ bokca od popa udovca". 105, Zivot bez Zere, to ie putovanie kroz puslinju. Nigrlie zelen;la, nigdie hlada, nigdje i,clmora, nigdie bistra vrela, da se osnaZiS Prode i'itav vijek-naprazno, -- bez pravog zadovoli- slva i ulivania. 106. Pogrie5no raduna, ko misli, da se liutrav i odanost mogu novcern kupiti, kad aam budu lrotrebni . . . Nikada . . " ni u mladosti, a kamo ,Na 1000 muikaraca vriniaka umire SodiSnie oZenienih: neoienienih: udovaca ; od 25 {odina 4'73 7'52 10'15 ,35 , 5'68 lt'24 t0'76 a1 likasnije, kad starost i slabost zatral,e niei,ao{ staranja, svojske njeSe i prave duSevne za- jednice. 107. Pa 6to se onda dudiS, kad vidi5 starca, kako je prema svoioj ,baki" -uzeli', pailiiv, ljubazan i nielaa, ,,kao da su se iude . , , da ie neutie5an, kad ie do vjedne kuie isprati i sam ostane?! Medu niimg se, istina, davno vei u(a- sila v_atra spolne ljubavi, ali ih grije ne5to, Ito ie stallriie i pouzdanije: toplina duSevne zaied- nice. (Jni se naibolie razumiiu; niih niko . , , 108. Zato valjda i nema starih iena. Dobra iena ie u svako doba svo$a Zivota neizmierna sreia za svoSa muZa. 109. I_ naipitorniia narav bez Zene podivlia. 110. Jeste li gledali matore neienie baS i u dobru?' Mahom su to dudni, nastrani ljudi, iesto ba5 i veoma nepogodne iudi ,. . 111. A niie ni dudo. NeZenie cijeloSa viieka ne .osjete prave milo5te i topline porodidnog ognii5ta, pa s vremenom i sami ohladne.,. otupe. U niima se postepeno pogase svi njeZniii i pie. menitiii osieiaji, pa postanu sebidni, .amoiirri, netrpliivi. Znaiu samo za sebe, za svoje navike potrebe. pa su prema drugima veoma desto !baS bezobzirni i nepravedni. - ll2. Anwa Mazda red,e Zaratustri: ,,OZenjen 1 N*"d th prezirno naziva: ,,be(ari',,,,besreinici,,. ?4 ioviek visoko stoii nad neoZeoienim; tko vodi - iig.a"il[o [re',, nadma5a ono$a, koii to ne dini'" Kako je mradno u-duSi samca i kalu- .l"ra - ma se poloZaiem i visoko g.zdig.lg.. - kur"iu nam ovi stihovi'vladike piesnika (Nika- nora Gruiiia, Srb'Milutina) : ,,U ovim grud'ma obitava tu$a' 2a blagorodstvo ne zta- moia duia' U rouu be5doviedne zlobe TuZi, Plaie, uzdiSe." 114. Ali i ieaa ne prolazi bolie, ako ostane u Zivotu bez muSke- milosti, zaStite i odbrane. 115. Stara dievoika ie biiedan stvor. U duSi joi o5tra i,aoka, pa ie sve vriieda'.Brzo. se pro- pakosti. brzo stenie, a desto baS i oboli - na' roiito od i,ivaca. Nevolina i bolesna i sebi do- sadi, a kamo li ne de dru[ima. TeSko ku6i i su' siedima s niome ! ' 116, JoS' teZe ie samohranof udovici, To fe sinja kukavica, ma bila i u- naiveiem dobru. Zaio ve1 Sv, Pismo veli: ,,Ho6u, da se mlade udovice udaju, diecu radaiu, ku6u ,ku6e, a -ni' kakva trroku'da ne dadu protivniku za hu' lienie". [Timot. poslan. apostola Pavla, $lava 5' str. 14.). - r 117. Cesto se prevari, ko misli, da 6e Sa u sta' rosti dieca prihvatiti. ,,Dieca su nevierna druZi'na," Svako pode svoiim putem . '. Zalo 25 fe ,,bolie-s muiem od 6lumna do gumna, ncgO bez mui,a od sina do sina." - 118,- ,,1 .zao muZ dobar rfiui," To iene osjete tek onda, kad ga izgiube. 119. Ali brak nije sarno pitanie lidnog uZi- vania, ugodnosti, rnateriir,lne dobiti, obidala itd., neg? ig u isii mah i priieka dru5tvena potreba i dru5tvena duinost. Brak postoji djece - dakle radi. ,,Covjek ie kuia deiiadi," pa tu Zivu kuiu ne smiie zatbmiti. Valja gniiezdb saviti i poro- dicu osnovati, To ie ras;rdnik Zive snage; tkola ljudskih i gradansliih vrlina ; to ie uprCvo kidma narodu i terrrelj driavi. Gdje porodica propada, tu nerna spasa ni narodu, ni drZavi. ffil2A,,,Zenidbal Ucladba! Ro<iitellsku b"Zu.r- stvena imena ! T"ko vas moie dostoino pchvaliti i uzvisiti !?" (D. Obradovii). ' Lzl. Zakonodavci svih vremena i naroda istidu brak kao druitvenu i vjersku duZnost. Fo ievreiskonr zakoniku ie onai, lroji ga obilazi, sli- dan onome, koji izvrSi ubiistvo. {Talmud; lll, Ne5im), 122, Pa ipak nastaie vriieme, da se liudi te svete, prirodne i dru5tvene duinosti klone. To vrijerne nazvao je ioS apostol Pavao ,,bijednim." Pomi$ijajuii valida na i<alL:dere i kaluderice pro- ride_on u jednoi od svojih poslanica ovo; ,,Doii Ce bijedna vremena, kad Ce neki za svetinlu drlal| da se od zakonita braka udaljavaiu." 26 123, Ko ie tiielom i duSom zdrav, pa se ipalc u svoje vriierne neieni sasno zato, dto - ,,irtvuje svoiu slobeidu drugorne"; 'rije rad, dauredn*g br adnoga iivata i nieSovih ito se boii .rl"raveza; ko bieZi od svete duZnosti, da osnuie rrrrrodicu; da se za niu stara, bori i irtvule; da r;a oiome diir:li dobro i z1o, * ili ie razvratnik l,erz rnoralnih osnova, ili plailiivac hez rnulkog :ianropouzdania, ili sam+Zivac bez srca i osledaia, 124. Ali sve da srije ni iedno ni clrugo ni trcr:r:, ipak ie za osudu. Ostaie duZnik rivc!!ne plemenu. l4iesto da mu se bo$ato rrduii za sve Gno, ito ie od nie$a primao, za- liida rnu i glavnicu, ne vrada tnu ni onoliko Tive snage, koliko je- u niegia utro5eno. Zar to riiic dista Steta zgr odbrantrenu i ekonomsku moi lioga plenrena. Sta bi bilo od naroda, kome bi se taki nezahvalni sinovi mnoZili? 125. Opasnost po narcdni napredak od ,ne- tenja" tim ie veda, Sto ie niih ponajvi6e bai u onirn krugovinra naSe{a drudtva, koii narodu treba da slt'Ze za ugleC; koii mu prednjade; od kojih se dakle napredak upravo iSiekuie. K o d nas se namjerno ne i.ene baS odabra- niii liudi, - ljudi u dobrim poloZaiima i sre- delim materiialnim prilikama; liudi sa vi5om kulturom, sa iakom strudnom spremom i liiepim odgoiem.Pa zar to niio osjetna Steta za narod, ako mu ba5 takvi Elanovi ostanu bez poroda? 27 i Za5to da niihove gdlidne osobine tiiela i du5e s niima izumru?! Sto da se 4asliedsivom i od- gojem ne od,rie u narodu ? Sto da ba5 takvi liudi ne izvode bolie nara5taje, ne6!o tu zadaiu prepu5taiu drugima, koii su za to rianie dorasli, ili su sasvim nesposobni? . . 126. ,,Neieni e" su ozbilina oDasnost po.duh i snagu narodnu izato, stosvoiim na,stranim spolnim Zivotom podrivaiu osnove mo- rala u niemu. Ili se bez'obzira'i stida odaiu svakojakim vrstama razvrata i bluda nainiie vrste . . . ili sc stalno saZive s kakvom sumnii- vom osobom na sablazan drugih.. . A io5 le gore,- ako pod vidom ,,domaieg priia- Tlogo. telia" iza leda svoiih bliskih poznanika" idrZu- Zavaiu nedozvoljene odnose sa njihovim i,enama rtl s.rodnlcama, pa ru5e mir i sredu doma6e( ognii5ta . . . t27. Ali im se to kad tad osveti. NeZenie svoju ,,slobodu i nezavisnost" malo uZivaiu i do- tovo.uvijek skupo plate. lza prve, ,,vesele,, m-la. dosti oteglne se pust, nesnbsan iivot i sumorna starost, puna kajania i nevolia svakoiake vrste, A kad im dode bolest u das umrli,'tek onda osjete, koliko su pogriieSili, Sto su se u Zivotu osamili. 128, Protiv ,,neienia" ustaie s pravom i sam zakon. Vei se u bibliii spominje,'kako su ih u ,,izabranom narodu" gonili, a'i rimski zakoni 28 imaju ditav niz odredaba protiv niih. U noviie vrijeme narodito poslije ovo{ veliko( rata digla se -prava haika protiv niih. - 129. S pravom gone crkvene i svietske vlasti i lica, koia Zive u ,divljem braku". Ta vrsta spolnoga Zivota bila ie nekada kod nas prezrena i riietka, ali se u noviie doba podela u nekim krajevima tako Siriti i maha uzimati, da nam zadaie brifu, 130. Ono ie istina, da bi se dieca mogla i van braka radati, ali onda ne bi bilo prave po- rodice. A sudbina naroda rie5ava se u poro- dici... 131. Vanbradna dieca su roditeljima go- lovo uvijek samo na teretu. Niko im se ne ra' duie. A kad se ve6 nadu, ,rsama sebi pupak vezuiu." I sami roditelji ih Sledaiu kao neku vrstu prijekora i sramote, Otac ih se mahom - vanbradna odride, a napu5tena mati desto je ne- moina da se za niih brine. Bez roda i priia' telja, bez milosti i prava taka dieca padnu obidno u ruke nesaviesnih tudinaca, pa ih oni samo iskori56avaiu, Sreia ie, Sdie i za niih i za niihove matere ima opiinskih ili drZavnih zavoda, te ih oni prihvate. 132. Zalo tako i prolaze. Od 1000 novoro- clene djece iz zakooila braka doZivi dvadesetu Sodinu Zivota niih 660, a od 1000 vanbraiqe samo niih 188. Pa zar lo ne bi bilo nemilostivo 29 ) z_aliranie narodne Zive snafe, ako bi se velilci dio rriegovog poroda vanb,radno radao ? Kako bi staiali- broino, a kako ekonomno s takim pri- rastc,m, da i ne uzimamo u radun obzire moraia ? 133. Zakoaiti brak ie dakle doista iedna od naivaZniiih druStvenih ustanova , , , To' ie dvrst temelj porodici, a preko porodice i dru5tvenom poretku i napretku. _Narodi, koii se ozbiljno sta- raiu za svoi opstanak i svoiu buduinost,'visoko gia ciiene. 134. I za nas neka i nadalje ostane zakoniti brak stoZer Livota, * svetinia, koiu treba du- vati i braniti ! 30 m. TZBOiR. DRUGA. ,,teo,idba ie liudski viiek, a ne ovdi smijes." Srp. nar. poslooica. ,,Kad pode$ u rat, oiitai iednu molitvu i kad se oavezel na morsku pulinu, oditai dviie ; a kad ho6eS da stupi$ u brak, odi- tai tri." Njem. nar. poslooica, ,,Dok Eoliek pailiivo ispituie r,arav i pasminu svoiih konia, (oveda i pasa, priie nego Sto ih spari, dotle, na lalost, na to ne obraia painiu, kad ie rijed. o nie$ovom'odu' s"hiunr-Tintr, 135, Brak je veoma vatan korak u Zivotu. 'l'o su tako reii vrata, koia vode ili u rai ili u pakao ovoga sviieta, Pazi dobro, kad pred niih stigneS. 136. Brah ie sletva, iz koje ni6e ili sreda ili nesre6a; ili napredak iti propast ne samo za - 3l i I I one, koii ga sklapaju, ne6!o i za njihovu djeeu, i za ditav niz daljih njihovih potomaka, sve do poznih pokolienja. Udesi dakle tu sjetvu tako, da te ne omahne ! Birai rrzumno druga za iivot, ili ga bolje i trali ! Kaianie ti posliie ne ie pomoii. 137. MladeZ se obidno na tai korak brzo i lako rie5ava. Povodi se za bujnim osie6aiem, p_a se .desto prevari. Strasna lfubav ie slijepa, Hode da nas i stranputicom zavede, ako'sL i razumom ne upravliamo, 138._Stariii su opet i suvi5e obazrivi i hladni. Zene se i udaju kad milom kqd silom . , . ali gotovo uviiek s nekim radunom, Steta samo, Sto u tome radunu vrlo desto zaborave ono, 5to ie naiglavnije, 139. Seliak hita da oZeni sina, ne bi li Sto priie dobio novu radnu snagu u polju, ili za- mienu u domaiim poslovima. Kder opet udaie, ,,da ne hrani tudu kost." l4O Mnogi Zenidbom ili udadbom trai,e pri- iateliske i srodnidke veze sa uglednim i moinim porodicama. Da ih u tome drugi ko ne bi pre- tekao, zarude djecu ioS u ranom djetinjstvu, a (diekada ioS u kolijevci. I ne pitaju, kako ie se ti ,,zarudnici" poslije razviti, i hoie li jedno prema drugomu biti. 141. Ima ih opet, koii pri izboru raiunaiu samo na novac i imanie. Dievoike iz takih kuda 32 1 { ..lovet' samo gazdadke sinove, bo$ate iedince, ru*"u nasliednike i t. d., a momci opet traie \ ..mirai,diiike" i pupile iz izumrlih porodica' ili ) ilur" u sr,rmiie- iikih dornaiina, trulo-bogatih I udovica i t, d. (uliezi, pripuzi, domazeti, pri- ieniel. U tom radunu i ne sie6aiu se da zapi' laiu za drude prilike. ' 142. RuZ .,i k, mali zanatliia, niZi dinovnik, posluZiteli i t, d. oZeni se rnahom dosta rano, desto bai i nepromiSlleno. Te5ko rnu ie iivieti kao samcu, pa mnogo i ne pita, ko$a upravo uzima i kak-o ie posliie porodicu izdri,avati' 143. Imuinili varoSani i vi$i iinovnici ve' iinom okliievaiu sa Zenidbom - i to poSiavito iz ekonomikih'obzira. Kad se vei na tai liorak riie5e, traZe sanro ,,dobre partiie" . . ' a to de kod niih reii: partije sa velikirn mirazom, sa iakim'porodidnim vezamat sa modnom protek- ;i!om i t, d. 144, I k(eri iz naSih ,,naiboliih huia" radu- naju pri udadbi isto tako iednostrano. Glede samo na boSrtstvo i sial, na poloZaj i klasu... ;l sve im ie-druSo sporeduo. Cesto se na to i protiv svoie volje i protiv svo$ bolie$ uviereaia ' rjeSavaju, l45.Tei:e se i,eae i oliciri -- narodito niiih dinova, dakle ba5 oni, koii su u najholiim godinama za ienidbu. Donekle irn u tome sme* taiu i vojni zakrtni. I i1.,r,,,ir..r'.1,. i .i.i 1,46. I u gradanskim zakonicima ima nekih ogranidenia slobodnom izbom pri skla- paniu braka. "l'ako n. pr. po naSem gradanskom zakoniku u brak ne moZe stupiti mulkarac prije lavriene 77., a djevojka prije navr5ene tS. gir- dine. Isto tako i lica, koia boluju od izvjesnih bolesti (,,ludi i hjesotnuini"); koia su do izvie" sno$ stepena u irodstvu i t, d. 147. C r k v a, istina, svugdje naglia5uie, da ,,rado blagoslivlja zakoniti bak", ali-i ona ima slidnih <rgranidenja. Katolidka n. pr. zabraniuie brak svoiiin s_veienicima uopde. Pravoslavna je vei rr torne slobodounrnija : zabraniuie ga samo kaludenma i udovirn sveienicima . Za ti ie opet mnogo stroZa u ocjeni krvno$ ili duhovnog srodstva. 148. Jo5 vi5e pazi na srodstvo bradnika sam narocl *- narodito pravoslavne viere i to ne samo na pravo srodstvo ,,po krvi i -mli- jeku", t. i, po ocu i majci, nego i na daleku ,,svoitu", na najdaliu surodicu, pa iak i na du- hovne veze. Tako ie n.pI.u nekim na5im kra- jevirna veoma z,azarrtct ako se uzmu dvoie iz porodrca, medu koiimr postoii ,,viendano", ,nkr- St€no", pa iak i ,,suho" (,,striZeno") kunrstvo, starosvatstvo, cljeverstvc, pobratimstvo, porse- strimstvo i t. d. -- rla i inadr: postojale sve drugie pog-odbe za sreian i plodan brik. Ne uzirnaju se ni osobe, koie es lry..ls zajedniikog kuma. 34 149. l,,crlrveni obredi" imaiu ditav niz zahtieva i pravila, koiirna ie pogdlekada te5ko odgiovoriti -- koii dakle ornetajir slobodan izbor, ili spredavaiu sklapanie zakonitogl trraka uopie. 150. Narodito se to rnoZe reii za crkveae obrede pri sklapanju braka u onirn prilikama, Edie ih svedenik zloupotrebljuie u svoiu lidnu korist: - Sdie traZi niihovo tadno ispunienie do krainjih sitaica samo zato, da maie vide na- platiti, takih zloupotreba pri - Sietite se samo ,,ispitima", sa ,,molitvama", sa dozvolama za vjendanje uz post, sa ,,bla$oslovirna", sa ,,di- spenzacijama" i t. d. 151. JoS deiie smetaju slobcclnorn iztroru sklapaniu braka na5i,,svadbe ni obidaii" - narodito kod seljaka i oskudniiih sloieva na5eg naroda. O njima se voJe clugi p:r:e$ovori i ,;kla- paju pravi u{ovori. ,,Prova" (prcvod;rdzije), ,,gie- danje" {,,uglecl"),,,jatruka", prosidba,,,prsten", ,,darovi",.,,ruho",,,prti5te",,,troSdaIuk", kum- stvo, starosvatstvo, djeverstvo,,,prvenci", broj pustosvata, red f ela i zrlra vica, broi peciva i bukliia s piiem, ,prinos", ,,kravaj", broi ,,pli{a- dara" i pohodana i t. d" desto su tako vaina pitania iedne ili drvg* strane pri prepovarauiu, da jedino od riiih zavisi hoie li se trrak slcio- piti, ma druge prilike bile i oafpovoljnije. 152. Da spomenem jo5 i to. Razuman izbor i sretan brak moZe se pogdjekada u na5ern na- 35 rcdu osuietiti i zbog iiakve pra znoviere' a niih je baS prilikom izbora - i sklapania braka noobidno mnogo u narodu, 153. Izbor i pogodba, pod kojima se uopie moZe stupiti u brak, tako su vaZna pitanja po- rodidnog, dru5tvenog i drZavno( napretka, da jc sasvim opravdano, -Sto se za njih stara i porodica i diu5tvo, i cr"kva i drZava pozitivnim zakonima, crkvenim obredima,- bilona- to rodnim obidajirna, porodidnim predaniima i t. d,, bilo drupirn koiim naiinorn. 154. Steta samo, ito se ie to staranie clanas vei izmetnulo u ni..ke rai'une i Sto taj pravac iz daua u dan napredule. Kralnje ie vrijerne, cla s toS puta skrenenio, 155" Naiprede hi bilo, da se u bradnirn pita' niinra l'iie obazirerno na prirodne za- kone, pa d.a podemo pravcem' I<oiim nas oni rrpuiuju. Tai pravac jedino odSo- vara pravom ciiju zakonita braka kao dntitvene ustanove: sreii i napretku bradnika, niihovog pcroda i budu6ih naraStaja. 156. Sreia i napredak pojedine porodice a prema tome sre6a i napredak buduiih nare- - $taja -- zavisi. istina, od veoma mnogih prilika i sludajnosti. Ali ma kako raiunali, moZe .se s pouzclanjern reii, da le onai brak ,,sre- dan i blaSosljoven", gdie su obie strane zadovolin€, F& u siozi i medusobnoj ,:) .l I ljnbavi izrade i odnieguiu obilat, zdrav, tielesno i duSevno napredan porod. Prema toi sre6i sve se drugo Subi, 157. Da u samom hraku bude sloge i zado.- voljstva, pa da iz uzaiamne ljubavi bradnika niknu novi izdanci i napredna djeca - iSte se priie sve{a- zdrava 1, da su bradnici tjelesnim uzrastom zrel'r a i po du- ierrnom razvilka za roditeliske dui- nosti sposobni, i2,, da su sami pot- puno tielesno i duSevno zdravi. 158, Zalo bi bilo neophodno potrebno, da odsad drZavni i crkveni zakoni, vierski obredi, narodni obiea;i i plemenske ili oblasne navike ozbilfniiu paZniu obrate na zrelost i zdravlie bradnika. Sva druga pitanja, o kojima oni ra- spravliaiu, od sporednog su znadaia, 159. Koliko su baS ta pitanja pri odabiraniu lica za brak vaina, upravo presudna, uvierit ceS se i sam, dim se sieti5, kako razumau do- maiin u slidnim prilikama postupa sa drugim Zivim stvorovima, kad Zeli da ih umnoZi, da im vrstu odrZi, da ih unapriiedi, da ih oplemeni. 160. Kad hode5 da sijeS, ti probere5 i pre- cisti5 sieme, jer ,,kako sidme, onaki i plod," 161. A odabere5 i spremi5 i niivu, gdie 6eS to sjeme posiiati, ier ,,iz niive slabe ni5ta do slame." 162. Isto to radi5 i kad kalemiS. TraZiS ple- 37 menitu vrstu, odabere5 s nie zdrav i iedar pri- pak (oko), i priciepliuie5 (a samo na zdravu podlopu, na kojoi se moZe primiti i napredovati. 163. I stoku za priplod ne uzima5 od reda. TraZiS naiprije na sve strane ,,dobru pasminu"r pa tek iz te pasmine odabira5 samo ono 6frlo, koie je zrelo, krupno, lijepo, zdravo, a i inade bez ozbilinije mane. 164. Tako r6di i kad sina Zeni5, a sve drugo neka ie sporedno, 165. Ne gledaj ioi viience ni oboce; Ne gledaj joj iarene zubune; Nit' ioi gledai vezene rukave; Y et ioi gledai stasa i abrazal 166. Tako rade razumni i saviesni roditelii i kad kier udaiu. Trai,e dovjeka. Ne gledaiu zlata ni dogata, Vei Sledaiu na koniu iunaka. 167. Ko drugadiie .raduna, desto se prevari. A pogrie5ke u tome pravcu nemilostivo se svete. 38