Efekat urbanog toplotnog ostrva na zdravlje stanovnika Ilidže Rezultati analize i preporuke za adaptaciju Efekat urbanog toplotnog ostrva i njegov utjecaj na okoliš i zdravlje stanovništva Urbana Toplotna Ostrva (UTO) su specifična područja unutar urbanih sredina koja karakterišu značajno više temperature u poređenju s okolnim ruralnim područjima. Ovaj efekat je posljedica visoke koncentracije zgrada, puteva, i ostale urbane infrastrukture koja ima sposobnost da apsorbuje sunčevu toplotu i kasnije je ponovo emituje u okolinu. Efekat urbanog toplotnog ostrva proizlazi iz nekoliko ključnih faktora: • Manje vlage i hlada koje pružaju urbane strukture u odnosu na prirodne krajolike • Tendencije urbanih struktura da reflektuju manje sunčeve energije, a apsorbuju i emituju više toplote • Ograničene sposobnosti urbanih područja da oslobode toplotu • Tendencije urbanih struktura da blokiraju prirodni tok vjetra • Emisije toplote i gasova iz vozila • Korištenja neadekvatnih materijala, poput asfalta i betona, prilikom izgradnje urbanih konstrukcija • Nedostatka parkova, drveća i drugih zelenih površina Šta su Urbana Toplotna Ostrva (UTO) ? Kako nastaje efekat UTO? Incidencija zdravstvenih problema Pogoršanje kvaliteta zraka Povećanu potrošnju energije Utjecaj na vodne resurse Promjene u lokalnoj mikroklimi Smanjenje biodiverziteta Socijalno-ekonomske utjecaje Utjecaje na infrastrukturu Efekat UTO ima značajan i višedimenzionalan utjecaj kako na okoliš, tako i na zdravlje ljudi. Neki od ključnih utjecaja ovog efekta uključuju: #SMARTBalkans #SupportedByNorway #RegionalGrant #CPCDba #IDM #CRPM Efekat UTO-a ima značajan utjecaj na kardiovaskularne bolesti, posebno zbog ekstremnih temperatura koje se često javljaju u urbanim područjima. Istraživanja ističu da ekstremne temperature, koje su češće u područjima s visokim intenzitetom efekta UTO, povećavaju rizik od hospitalizacije zbog kardiovaskularnih bolesti. U područjima s jakim utjecajima UTO-a, rizik od hospitalizacije zbog srčanih bolesti je veći (2,4%) u poređenju s područjima gdje je UTO efekat slabiji (1,0%). Također, u gradovima s izraženim UTO efektom zabilježeno je da je čak trećina svih hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti povezana sa visokim temperaturama. Efekat UTO-a može povećati nivo zagađenja zraka, uključujući prizemni ozon i fine čestice, što može pogoršati stanje osoba s respiratornim bolestima. Studije su također otkrile da visoke temperature i vlažnost u područjima UTO-a mogu smanjiti širenje bolesti koje se prenose zrakom u vidu kapljica, ali istovremeno stvaraju idealne uslove za preživljavanje i širenje određenih virusa i bakterija. Zdravstveni utjecaji UTO-a Kardiovaskularne bolesti Respiratorne bolesti: Utjecaji UTO-a dovode do različitih zdravstvenih problema, uključujući povećanje šansi za hospitalizaciju i smrtnost! Za više informacija kliknite jedan od linkova. BOS ENG Za više informacija kliknite jedan od linkova. BOS ENG Efekat UTO-a ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje, povećavajući simptome anksioznosti i drugih mentalnih bolesti, kao i socijalne izolacije uslijed povišenih temperatura. Istraživanja ukazuju na jasnu povezanost između povećanja temperatura i porasta slučajeva nasilnog ponašanja i samoubistava. Toplota također može negativno utjecati na spavanje. Istraživanjima je povezano da prolongirana izloženost toploti može uzrokovati nemiran san i iscrpljenost sljedećeg dana. Mentalno zdravlje: Efekat UTO-a može pogoršati kožne probleme poput alergija, ekcema, infekcija kože i psorijaze zbog povećane temperature, zagađenog zraka i stresa. Kožne bolesti: Efekat UTO-a može prouzrokovati niz fizioloških izazova, uključujući dehidraciju, toplotnu iscrpljenost, toplotni udar, grčeve uzrokovane toplotom, toplotni osip i sunčanicu, što naglašava potrebu za zaštitom zdravlja u uslovima visokih temperatura u urbanim područjima. Fizički utjecaji: Za više informacija kliknite jedan od linkova. BOS ENG Za više informacija kliknite jedan od linkova. BOS ENG Starije osobe Osobe s hroničnim zdravstvenim stanjima Beskućnici Dojenčad i mala djeca Posebno ranjive populacije Za više informacija kliknite jedan od linkova. BOS ENG Sigurnost na visokim temperaturama nije ista za sve. Evo kako se različite ranjive skupine suočavaju s izazovima toplotnih ekstrema: Ekonomski ugroženi Radnici na otvorenom Osobe pod utjecajem alkohola i droga Osobe starije životne dobi, koje često imaju smanjenu sposobnost regulacije tjelesne temperature kao i hronične bolesti, predstavljaju izrazito ranjivu skupinu tokom perioda toplotnih ekstrema. Osobe koje već pate od hroničnih oboljenja su podložnije komplikacijama tokom ekstremnih temperatura, s obzirom na to da ovi uslovi mogu dodatno pogoršati njihovo zdravstveno stanje. Beskućnici su izloženi direktnim vremenskim uslovima bez adekvatnog skloništa te imaju ograničen pristup osnovnim resursima poput vode. Osobe s niskim prihodima često nemaju pristup klimatizaciji, zdravstvenoj zaštiti i drugim resursima koji su neophodni za borbu protiv utjecaja UTO. Radnici koji obavljaju poslove na otvorenom prostoru imaju povećan rizik od dehidracije i toplotnog stresa tokom perioda visokih temperatura. Konzumiranje alkohola i droga može smanjiti sposobnost prepoznavanja i reagovanja na simptome toplotnog stresa, povećavajući potencijalne rizike tokom ekstremnih temperatura. Najmlađi članovi društva, dojenčad i mala djeca, imaju ograničene sposobnosti termoregulacije i zavise od brige odraslih za regulaciju tjelesne temperature tokom vrućih dana. Prema klimatološkoj analizi godina 2021. je među najtoplijima u BiH od 1951. Zabilježen je porast temperature za 0.3 - 0.4°C po deceniji, ukazujući na sve veći utjecaj klimatskih promjena. Ove promjene donose ozbiljne izazove za naše ekosisteme, vodne resurse, poljoprivredu i zdravlje. U BiH, nedostaju sistemi za praćenje bolesti povezanih s klimatskim promjenama, uključujući efekte UTO-a. Nacionalni plan adaptacije BiH kao i GCAP Sarajevo (2020) naglašavaju ovaj nedostatak, ističući potrebu za boljom informisanosti i pripremom lokalne zajednice. Projekat "Efekat urbanog toplotnog ostrva na ljudsko zdravlje" fokusira se na vitalno pitanje: Utjecaj UTO-a na zdravlje stanovništva Ilidže KAKO URBANE TEMPERATURE UTJEČU NA NAŠE ZDRAVLJE? Uočavanje globalnog trenda Prilagođavanje na lokalnom nivou Kako bi se odgovorilo na izazove klimatskih promjena, projekat se usmjerio na prikupljanje i analizu temperaturnih podataka urbanog i ruralnog područja Ilidže, te njihovu usporedbu s incidencijom bolesti. Rad u okviru projekta pruža uvid u direktnu povezanost između UTO-a i zdravlja stanovništva u cilju osvjetljavanja trenutne situacije i usmjeravanja strategija za zaštitu zdravlja i sigurnosti stanovništva u kontekstu klimatskih promjena. Izvršena je analiza temperaturnih i zdravstvenih podataka iz prethodnih godina, sa ciljem identificiranja dugoročnih trendova i njihovih utjecaja na javno zdravlje. Aktivni pristup: prikupljanje i analiza podataka Prikupljanje aktuelnih temperaturnih podataka Analiza klimatskih i zdravstvenih podataka iz prethodnih godina Kontinuirani monitoring temperature na jednoj centralnoj urbanoj i jednoj ruralnoj lokaciji je vršen od 06.2023. godine do 11.2023. godine. Urbano područje – Ilidža, Centar Prva lokacija mjerenja temperature nalazi se u urbanom jezgru Ilidže, neposredno uz J.U. Dom zdravlja Ilidža. Ovo područje karakteriše visok stepen urbanizacije i intenzivan dnevni promet, faktori koji mogu utjecati na lokalne temperaturne uslove. Ruralno područje Druga lokacija, smještena u neposrednoj blizini urbane zone, predstavlja manje urbanizirano okruženje s nižim stepenom aktivnosti. Ovaj kontrast u urbanizaciji između dvije lokacije, unatoč njihovoj blizini, pruža vrijednu osnovu za usporedbu i analizu temperaturnih podataka. Projekat je podrazumijevao blisku saradnju s J.U. Dom zdravlja Ilidža u procesu prikupljanja i obrade relevantnih zdravstvenih podataka. Ovaj segment istraživanja fokusira se na identifikaciju i analizu zdravstvenih stanja koja bi se mogla dovesti u vezu s promjenama temperaturnih uslova uslijed UTO. Analiza incidencije bolesti i demografskih faktora Evaluacija percepcije javnosti kroz anketiranje i analizu rezultata U sklopu projekta su se detaljno analizirale vrste bolesti u zavisnosti od promjene temperature, s posebnim naglaskom na specifične demografske faktore poput starosne grupe i spola. Projekat obuhvata opsežno anketiranje kako bi se razumjela percepcija zajednice i stavovi prema utjecaju UTO. Saradnja s J.U. Dom Zdravlja Ilidža – Prikupljanje aktuelnih zdravstvenih podataka Temperaturni podaci za 2023. i prethodne dvije godine: Temperaturni podaci za prvu polovinu 2023. godine, kao i za prethodne dvije godine, prikupljeni su korištenjem satelitskih temperaturnih mapa. Analiza temperatura za period od 2021. do 2023. godine pokazuje konzistentnu razliku između urbanih i ruralnih područja. Dok je 2021. godine zabilježena prosječna razlika od 0.4°C, ova razlika je blago porasla na 0.5°C u 2022. godini. U 2023. godini, promjena metodologije mjerenja dovela je do uočavanja još izraženijih razlika, sa prosječnom godišnjom razlikom od 1.3°C, naglašavajući potencijalno jačanje utjecaja UTO. Dokazivanje postojanja UTO na Ilidži Rezultati istraživanja 2021 2022 2023 Detaljna analiza Analiza podataka za 2021. godinu Podaci ukazuju na značajne sezonske varijacije u incidenciji bolesti, što može biti djelomično povezano s efektom UTO-a i varijacijama u kvaliteti zraka u urbanim područjima. Analizom podataka za 2021. godinu identificiran je januarski vrhunac u incidenciji respiratornih bolesti. U julu, zabilježena je najniža incidencija bolesti. Jesen donosi porast slučajeva, vjerovatno zbog početka grijne sezone i povećanog zagađenja, što negativno utječe na respiratorno i kardiovaskularno zdravlje. Za više detalja možete posjetiti naredne linkove: Incidencija bolesti u prvoj polovini 2021. Incidencija bolesti u drugoj polovini 2021. Incidencija bolesti u zavisnosti od starosne grupe Incidencija bolesti u zavisnosti od spola Detaljna analiza Analiza podataka za 2022. godinu Tokom 2022. godine, zabilježeni su izraženi sezonski obrasci u incidenciji bolesti, sa najvišom učestalošću u prvom kvartalu godine, koja se postepeno smanjivala do trećeg kvartala godine, a potom je uslijedio blagi porast prema kraju godine. Primjetno je da su kardiovaskularne i respiratorne bolesti imale najveću prevalenciju u hladnijim mjesecima, dok su mentalne i kožne bolesti pokazivale konstantno nisku incidenciju tokom cijele godine. U pogledu razlika po spolu, generalno su žene imale neznatno veću incidenciju bolesti u odnosu na muškarce kroz sve kvartale, što ukazuje na određene razlike u osjetljivosti ili izloženosti faktorima rizika. Kada govorimo o starosnim grupama, osobe koje pripadaju starosnoj grupi od 50 do 70 bile su više pogođene, naročito u prvom kvartalu godine. S druge strane, starija populacija (stariji od 70), iako također pogođena, imala je značajno niže stope incidencije, naročito prema kraju godine. Za više detalja možete posjetiti naredne linkove: Incidencija bolesti u 2022. godini Incidencija bolesti u zavisnosti od starosne grupe Incidencija bolesti u zavisnosti od spola Detaljna analiza Analiza podataka za prvu polovinu 2023. godine U prvoj polovini 2023. godine, analiza zdravstvenih podataka pokazuje sezonske varijacije u incidenciji bolesti, kako po spolovima, tako i po starosnim skupinama. U prvom kvartalu, incidencija bolesti je bila visoka i gotovo identična između muškaraca (2696 slučajeva) i žena (2695 slučajeva). U istom periodu, primijećena je značajna incidencija u starosnoj grupi "Ispod 70" (1940 slučajeva), kao i u grupi "Ispod 20" (1323 slučaja). U drugom kvartalu, dolazi do opadanja ukupne incidencije među polovima (1154 slučajeva kod muškaraca i 1161 kod žena), ali se istovremeno bilježi značajan porast u starosnoj grupi "Ispod 20". Za više detalja možete posjetiti naredne linkove: Incidencija bolesti u prvoj polovini 2023. Incidencija bolesti u zavisnosti od starosne grupe Incidencija bolesti u zavisnosti od spola Detaljna analiza Proučavanjem podataka o incidenciji bolesti za 2021., 2022. i 2023. godinu, uočavamo nekoliko značajnih trendova. Vidljiv je opći porast u incidenciji bolesti tokom ovih godina, posebno uočljiv kod respiratornih bolesti. U 2022. godini, iako je incidencija kardiovaskularnih bolesti bila visoka u prvom kvartalu, vidljiv je značajan pad u drugom kvartalu. Slično tome, respiratorne bolesti su također pokazale pad u drugom kvartalu 2022., suprotno od visokog broja slučajeva zabilježenih u prvom kvartalu. U 2023. godini, međutim, došlo je do značajnog porasta u incidenciji respiratornih bolesti, kako u prvom, tako i u drugom kvartalu. Osim toga, u 2023. godini posebno dolazi do izražaja povećana incidencija bolesti među mlađim starosnim grupama, što upućuje na specifične zdravstvene izazove koji pogađaju tu populaciju. Mentalne bolesti, koje su bile relativno rijetke u 2021., pokazale su blagi porast u kasnijim godinama, naglašavajući potencijalno rastuće probleme mentalnog zdravlja. Analizom zdravstvenih podataka za drugu polovinu 2023. godine, zapaža se značajna incidencija toplotno povezanih simptoma i bolesti, posebno u ljetnim mjesecima. Vrhunac zdravstvenih problema, uključujući iscrpljenost, dehidraciju, toplotne grčeve i osip, bilježi se tokom juna i augusta. Ovi podaci sugerišu na utjecaj visokih temperatura i urbanizacije na javno zdravlje, ukazujući na potrebu za prilagođenim preventivnim mjerama. Zanimljivo je da su starosne grupe od 36 do 55 godina bile najviše pogođene, dok su osobe starije od 66 godina imale značajan porast slučajeva u novembru. Incidencija simptoma/bolesti u drugoj polovini 2023. godine u urbanom području Ilidže Incidencija simptoma/bolesti u zavisnosti od starosne grupe u urbanom području Ilidže Incidencija simptoma/bolesti u zavisnosti od spola u urbanom području Ilidže Incidencija simptoma/bolesti u drugoj polovini 2023. godine u ruralnom području Ilidže Incidencija simptoma/bolesti u zavisnosti od starosne grupe u ruralnom području Ilidže Incidencija simptoma/bolesti u zavisnosti od spola u ruralnom području Ilidže Detaljna analiza Prikupljeni zdravstveni podaci za drugu polovinu 2023. godine Razlika u incidenciji u ruralnom i urbanom području Prosječna razlika u incidenciji bolesti između urbanog i ruralnog područja tokom posmatranih mjeseci iznosi približno 123.76%. Korelacija između temperature i incidencije bolesti i simptoma varira ovisno o mjesecu. U junu i oktobru, zapažamo umjerenu pozitivnu korelaciju između rasta temperature i povećanja broja bolesti i simptoma kako u ruralnim, tako i u urbanim područjima. Međutim, u julu i augustu, dok urbana područja i dalje pokazuju značajnu korelaciju između temperature i zdravstvenih problema, ruralna područja ne iskazuju istaknutu korelacijsku vezu. Na osnovu istraživanja, prosječno povećanje temperature za 1°C povezano je s većim porastom incidencije bolesti u urbanim područjima (oko 13.49%) u usporedbi s ruralnim područjima (oko 4.04%), ukazujući na jaču vezu između temperature i zdravstvenih problema u urbanim okruženjima. Detaljnija analiza PRIKUPLJENIH PODATAKA Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Detaljna analiza Evaluacija percepcije javnosti Osobe koje žive u urbanim područjima prijavljuju veći broj (55.14%) zdravstvenih problema u odnosu na one iz ruralnih područja. Osobe koje rade u urbanom području prijavile su čak 37.96% od ukupne incidencije zdravstvenih problema, što ih čini grupom s najvećim udjelom prijavljenih problema među svim analiziranim rizičnim grupama. Od ukupnog broja ispitanika, 70.09% smatra da bi lokalne vlasti trebale poduzeti mjere kako bi ublažile utjecaj efekta UTO na zdravlje građana. Na temelju provedenog istraživanja o efektu UTO na zdravlje stanovnika Ilidže, možemo zaključiti da urbanim područjima dominira veća osjetljivost na promjene temperature u odnosu na ruralna područja, s posebno izraženom korelacijom između temperature i incidencije bolesti u ljetnim mjesecima. Utjecaji UTO-a manifestuju se kroz različite zdravstvene probleme, uključujući povećan rizik od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, utjecaj na mentalno zdravlje, kao i kožne probleme, s naglašenom ranjivošću određenih populacijskih skupina poput osoba koji žive u urbanim područjima, starijih osoba, trudnica, ekonomski ugroženih i slično. Ova otkrića ističu važnost lokalnog prilagođavanja i potrebu za razvojem strategija i preporuka za adaptaciju, uključujući urbano ozelenjavanje, poboljšanje infrastrukture, i edukaciju zajednice, radi ublažavanja posljedica UTO-a na zdravlje i dobrobit stanovništva Ilidže. Detaljna analiza Preporuke za ublažavanje UTO Preporuka URBANO OZELENJAVANJE Sadnja drveća u gradskim područjima kako bi se smanjila urbana toplota i poboljšala kvaliteta zraka. ZELENI KROVOVI HLADNI TROTOARI Izgradnja krovova prekrivenih biljkama kako bi se povećala zelena površina i unaprijedila izolacija zgrada. Upotreba svjetlijih i reflektujućih materijala za trotoare i staze kako bi se smanjila apsorpcija toplote na površinama. VERTIKALNE ZELENE POVRŠINE Uključivanje zelenih zidova i vertikalnih vrtova u urbanom planiranju za poboljšanje izolacije i smanjenje efekta UTO. PROGRAMI ZA RANJIVE SKUPINE Razvoj specijalizovanih programa koji pružaju podršku starijim osobama, djeci i drugim ranjivim skupinama. RASPODJELA VODE Organizacija punktova za distribuciju vode u javnim prostorima, pružajući lak pristup hidrataciji tokom visokih temperatura. ODRŽIVO URBANISTIČKO PLANIRANJE Planiranje gradova s naglaskom na ekološku održivost, uključujući zelene prostore i energijski efikasne građevine. ZGRADE OTPORNE NA TOPLOTU Dizajniranje zgrada sa poboljšanom toplotnom izolacijom i ventilacijom kako bi se smanjio utjecaj toplotnih talasa. URBANI VRTOVI Razvijanje urbanih vrtova u cilju povećanja zelenih površina, što doprinosi smanjenju UTO-a i promoviše biodiverzitet. HLADNI KROVOVI Izgradnja krovova upotrebom materijala koji odbijaju sunčevu svjetlost, čime se smanjuje akumulacija toplote u zgradama. Opis mjere Preporuka UPOZORENJA O VRUĆINI Razvoj sistema za pravovremeno upozoravanje javnosti o nadolazećim vremenskim uslovima uz savjete za zaštitu. SISTEMI UPOZORENJA TOKOM CIJELE GODINE KOORDINIRANA VLADINA AKCIJA Uvođenje sistema koji kontinuirano prate i upozoravaju na toplotne rizike, ne samo tokom ljetnih mjeseci. Unapređenje saradnje između različitih vladinih sektora radi efikasnijeg odgovora na izazove povezane s efektom UTO. PRIPREMA ZDRAVSTVENOG SISTEMA Jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za odgovor na povećan broj toplotnih bolesti uzrokovanih efektom UTO. Unapređenje kapaciteta za praćenje i kontrolu zaraznih bolesti koje bi mogle biti povezane s klimatskim promjenama, kao što su vektorski prenosive bolesti. Razviti strategije i akcione planove za povećanje otpornosti zdravstvenih sistema na ekstremne vremenske događaje, uključujući obezbjeđivanje hitne medicinske pomoći i resursa tokom prirodnih katastrofa. REGULISANJE GRADNJE I URBANOG DIZAJNA Revizija i primjena građevinskih propisa koji promovišu građevine otporne na toplotu i smanjuju UTO. ODRŽIVI SISTEMI ODVODNJE Uvođenje održivih rješenja za odvodnju kako bi se smanjilo nakupljanje toplote i povećala propusnost tla. RASHLADNI CENTRI Uspostavljanje javnih prostora opremljenih za hlađenje, pružajući sigurno utočište od ekstremne toplote, posebno za ranjive skupine. JAVNA KAMPANJA O INFORMISANJU Edukativne kampanje o opasnostima UTO i savjetima za zaštitu i prilagođavanje, usmjerene na širu javnost. Opis mjere Projekat "Efekat urbanog toplotnog ostrva na ljudsko zdravlje" , ima za cilj istražiti i dokumentovati ovaj fenomen. Ova inicijativa se fokusira na identifikaciju i analizu utjecaja UTO na javno zdravlje na području općine Ilidža, koristeći kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih metoda istraživanja. Dokument ‘’Efekat urbanog toplotnog ostrva na zdravlje stanovnika Ilidže - Rezultati analize i preporuke za adaptaciju’’ je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) , Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Ovaj dokument je isključiva odgovornost Centra za energiju, okolinu i resurse - CENER21 i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.