GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM - dipl. inž. geol. Goran Milanović

Please enable JavaScript to view the full PDF

IZDAN DOO GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM Beograd, rujan 2018. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE UVOD Prolom banja nalazi se na jugu Srbije u općini Kuršumlija, 23 km udaljena od grada, a povezana je asfaltnom cestom duljine 11 km uz magistralnu cestu Niš - Priština, s koje se prema banji skreće kod sela Rudare. Samo naselje se nalazi na nadmorskoj visini od 630 m, po čemu ova banja spada među najviše u Srbiji, stoga je karakteriziraju izuzetni klimatski uvjeti za odmor i liječenje. Zahvaljujući ovom zemljopisnom položaju ovo je područje ostalo pošteđeno velikog zagađenju i uništenju prirodnog okoliša. Termomineralna voda ovoga izvora stavlja se u boce pod nazivom "Prolom voda", koristi se i u balneološke svrhe u RH Centru Prolom banja, kao i za vodoopskrbu banjskih objekata. Znatna i izdašnost bušotina na samoizljevu, dugogodišnja tradiciju punjenja flaša, izvrsna kakvoća vode, povoljni uvjeti sanitarne zaštite i dobra infrastruktura, daju tim vodama poseban značaj s aspekta zahvaćanja i eksploatacije za višenamjensku uporabu. Širi okoliš Prolom banje karakterizira tipična brdsko-planinska klimatska klima s jasno izražena sva četiri godišnja doba. Zime su uglavnom duge, s puno snijega, a tijekom ljeta česti su pljuskovi, tako da se može reći da su sa stajališta prihranjivanja izdani podzemnih voda, klimatski uvjeti dosta povoljni. Iz geomorfološkog aspekta šireg okruženja, Prolom banja predstavlja vrlo zanimljivo područje, prvenstveno zbog činjenice da je to područje neogenog magmatizma, točnije sjeverni dio kaldere Đavolje Varoši. GEOLOŠKE ZNAČAJKE ŠIREG OKOLIŠA PROLOM BANJE Područje Prolom banje bilo je predmet geološkog istraživanja prilikom izrade OGK SFRJ 1: 100000 list Kuršumlija. Ova istraživanja provedena su između 1964. i 1974. godine, a njihov rezultat je bio izrada karte i tumača koji su objavljeni 1978. godine. Ova istraživanja proveli su stručnjaci SGZ-a na čelu s M. Maleševićem i M. Vukanovićem. Veliko značenje za definiranje geološke građe terena šireg okruženja Prolom banje imaju geofizička istraživanja izvedena 1981. godine od strane Geoinstituta iz Beograda. U tim istraživanjima primijenjene su geoelektrične metode, a voditelj istraživanja bio je V. Samolov. 1 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE GEOLOŠKA GRAĐA OKOLIŠA PROLOM BANJE PREKAMBRIJ Od prekambrijskih stijena na području istraživanja zastupljeni su kristali škriljci, koji predstavljaju podinu vulkanskih i vulkanogeno-sedimentnih stijena Leckog andezitskog masiva. Sitnozrni biotski gnajsevi (Gb) čine osnovnu masu kristalastih škriljaca, dok se kao slojevi, proslojci i leče javljaju: leptinoliti i mikašisti (Sm), leukognajsevi (Gf), amfiboliti i amfibolski škriljci i rjeđe kvarciti (Q). Najčešći su sitnozrnati dvoliskunski gnajsevi u kojima mjestimično prevladava biotit dok je muskovit podređen. TERCIJAR Tercijarne tvorevine imaju dominantnu distribuciju na području istraživanja. Njima pripadaju gornjeoligocenske vulkanogeno-sedimentne stijene i Lecki andezitski kompleks. GORNJI OLIGOCEN (Ol3) U jugozapadnom dijelu istraživačkog područja, na periferiji Leckog andezitskog masiva, otkrivene su strukture vulkanogeno-sedimentacijske jedinice gornjeg oligocena. Ove strukture imaju sličnu litologiju i način pojavljivanja sa stijenama susjednih lokaliteta na listu Leskovac (Ravna Banja, Vaganješ i Strezovac), gdje je na temelju fosilne flori: Sequoia sterubergi, Comptonia sp., Quercus nerifolia i drugih oblika određena gornjeoligocenska starost. Vulkanogeno-sedimentne strukture leže transgresivno nad kristalnim škriljcima i počinju s konglomeratima u smjenama s pješčarima, glincima i laporcima. Povećava se debljina pješčara, laporaca i glinaca, a konglomerati se povlače. U gornjem dijelu jedinice pojavljuju se kao novi članovi tufovi, tufiti i tufogeni pješčari, dok se ponegdje u završnim dijelovima nalaze i krečnjaci (vapnenci). Tufovi se uglavnom sastoje od feldspata, kvarca i liskuna. Na nekoliko mjesta je zapaženo i prisustvo malih masa mrkog opala. Vulkanogeno-sedimentacijska struktura probijena je malim masama amfibolskog andezita, uz koje je jače poremećena. Ova mapirana jedinica doseže debljinu do 210 m. LECKI ANDEZITSKI KOMPLEKS Ovaj složeni kompleks stijena zauzima površinu od 700 km2, od čega oko 200 km2 nalazi na listu Kuršumlija (OGK SFRJ 1: 100 000). Smatra se kako početak vulkanske aktivnosti u ovom području spada u gornji oligocen, što je dokazano nalazima fosilne flore na susjednim lokacijama i na osnovu smjenjivanja tufova i vulkanskih vreća sa sedimentima Strezvačkog, Tularskog i Račansko- 2 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE orlovatskog bazena. Vrijeme prestanka vulkanske aktivnosti na ovom području nije moguće odrediti. Shvaćanja o građi kompleksa mijenjala su se tijekom vremena. Prema M. Jovanović i suradnicima (1972) Lecki andezitski kompleks izgrađen je od strane tri velike kaldere. Popis Kuršumlija OGK SFRJ 1: 100 000 pokriva samo najsjeverniji dio najvećeg od njih, kaldere Đavolje Varoši čiji je promjer oko 25 km. Njezina je struktura vrlo složena, a ona je naknadnim razlamanjima i intenzivnom erozijom u velikoj mjeri razorena i poremećena. Prema autorima tumača OGK SFRJ 1: 100 000 list Kuršumlija (1978), najbolje očuvani dijelovi dome oko kaldere Đavolje Varoši nalaze se na Sokolovici. Profil dome na Sokolovici od periferije ka središtu kaldere pokazuje karakterističnu strukturu: obodi i morfološki najniži dijelovi izgrađeni su od piroklasta, a unutarnji i morfološki viši dijelovi izgrađeni su od piroklastita i lavičnih slivova. Širina dome zaostale poslije formiranja kaldere iznosi 4 - 4.5 km. Debljina vulkanskih tvorevina uz sam rub kaldere iznosi do 250 m, a udaljavanjem od kaldere opada. Krupoća zrna piroklastičnog materijala raste od oboda prema kalderi. Na krajnjem obodu Leckog andezitskog masiva, preko kristalastih škriljaca i krednog fliša leži sloj tufnog pepela debljine do 10 m. Bliže kalderi preko njega leže aglomerati različite krupnoće. U dijelu dome bliže kalderi proklastiti se izmjenjuju s lavičnima slivovima, čijih se debljina kreće maksimalno do 20 m, dok piroklastični slojevi između lavičnih slivova imaju varijabilnu debljinu od 0,5 do 10 m, uvijek su krupnozrni i u njima ima najviše vulkanskih bombi promjera 20- 30 cm, ali često se mogu vidjeti i blokovi promjera nekoliko metara. Sačuvani unutarnji odsjek dome (zid kaldere) visok je najmanje oko 200 m, a njegov nagib je ublažen erozijom. Milivojević M. i Perić J. (1990) imaju malo drugačije mišljenje o građi kaldere Đavolje Varoši i njegovog oboda. To se osobito odnosi na debljinu pojedinih partija piroklastita i vulkanita i njihov međusobni raspored. U mineralnom sastavu andezita (koji čine glavnu komponentu sastava vulkanskih slivova i žica, a njegovi fragmenti imaju značajan udio u sastavu piroklastita) ulaze hornblenda, andezini, amfibol, monoklinični i romični pirokseni i biotit koji se pojavljuju kao fenokristali i sastojci osnovne mase, zatim apatit i metalični minerali. Često i u malim količinama pojavljuju se i slobodni kvarc. Fenokristali hornblende su intenzivno primijenjeni: pored kasno-magmatske opatizacije zahvaćeni su postmagmatskim procesima kalcifikacije i kloriranja. Fenokristali andezina su izrazito zonarne građe, lamelirano do jednostavno bližnjeni. Sadrže 45-50% anoritske komponente. Fenokristali piroksena također su intenzivno promijenjeni i obično su manji od hornblende. Fenokristali kvarca su vrlo sitni i jako korodirani. Temeljna masa izrađena je od mikrolita feldspata i stakla. Uglavnom je kriptokristalna, djelomično mikrokristalna. Prema vodećim bojenim mineralima izdvojeni su: hornblenda andeziti, hornblenda-piroksenski andeziti i piroksenski andeziti. Slobodni kvarc se primjećuje samo unutar okvira 3 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE prva dva varijeteta, pa se mogu izdvojiti još i hornblenda andeziti s kvarcom i hornblenda- piroksenski andeziti s kvarcem. Hemizam andezitskih stijena je vrlo uniforman, kako je pokazalo ispitivanje svih varijeteta u cijelom vulkanskom masivu. U oko 150 andezitskih proba određen je sadržaj: SiO2 oko 60% (s varijacijama 55-60%), Ca oko 5.5%, Na2O oko 3,5% i K2O oko 2% (Malešević M. i sur., 1978). Osim "svježih" andezita i kvarc-andezita, u oblasti oko Prolom banje i Mehana pojavljuju se hidrotermalno izmijenjeni andeziti i proklastiti. Alteracija se ogleda u silificiranju, kloriranju, sericitiranju, kaolinizaciji i drugim promjenama. U okviru hidrotermalno promijenjenih andezira i piroklastita nalazi se jedna "kvarcno-brečasta zona" duljine oko 1 km, pružanja JI-SZ. Od nje se upravno granaju tenzijske pukotine ispunjene silicijem. Širina tih ispunjenih pukotina varira od nekoliko decimetara do nekoliko desetaka metara. Sastav silicijske mase koji ispunjava pukotine kreće se od kompaktne, homogene do brečaste kvarcne mase. Zapažena su i područja izgrađena od šupljeg kvarca ili ispucalog "saharoidnog" kvarca. Mineralni sastav zone je jednostavan: kvarc, kalcedon, opal, siderit i hematit, odlomci intenzivno hidrotermalno izmijenjenih K-feldspatskih silicificiranih okolnih stijena, s mjestimičnom pojavom Pb-Zn, Cu i Fe sulfida. Sadržaj SiO2 u ovoj zoni se kreće od 90 do 97%, a ostatak čini Al2O3 i malo K2O. Oko zone sve su stijene intenzivno hidrotermalno promijenjene. Karakteristična promjena je K-metasomatoza, podređena silifikacija, a zatim kaolinizacija i sepicitizacija (S. Karamata, 1970). KVARTAR Donja terasa (t1) konstatirana je u dolini rijeke Kosanice, u krajnjem zapadnom dijelu područja istraživanja. Relativna visina tih naslaga je oko 10 m, a njihova debljina je oko 2 - 3 m. Uglavnom su građene od šljunka, pijeska, supijska i suglina. U smjenjivanju ovih članova zapažena je određena zakonitost, koja je usko vezana za oscilacije riječnog toka tijekom taloženja. Razine terena su blago nagnute pod kutom od 5 ° prema riječnom toku, dok je nagib terasnog odsjeka 20-30 °. Na nekim mjestima su terasne tvorevine zasute mlađim proluvijalnim nanosima. Aluvij (al) je nastao je uz tok rijeke Kosanice, koji je zahvaćen područjem istraživanja, kao i duž srednjeg, a pogotovo donjeg dijela toka Prolomske rijeke. Aluvijalne ravni su mjestimično znatnog prostranstva, a izgrađene su od šljunka i pijeska. U vertikalnom profilu primjećuje se zakonitost taloženja: u najnižim dijelovima aluvij je izgrađen od šljunka, a preko njih leže pijeskovi i zaglinjeni pijeskovi. Debljina aluvijalnog nanosa kreće se od 3 do 4 m u središnjem dijelu toka Prolomske rijeke, do oko 8 m u donjem dijelu toka i na ušću u Kosanicu. TEKTONIKA TERENA Tektonska struktura područja Prolom banje ima uglavnom karakteristike tektonske jedinice Leckog andezitskog masiva. Ovaj masiv se nalazi na graničnom području između srpsko- 4 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE makedonske mase i Šumadijsko-kopaoničko--vardarske zone. Obrazovan je između Tupalske, odnosno Arbanaške dislokacije (sjeverni nastavak Tupalske dislokacije) i transpozicijske zone Prepolca. Stvaranje masiva je povezano s tektonskom aktivnošću Tupaloske dislokacije. Područje istraživanja pokriveno ovim radom predstavlja manji, sjeverni dio Leckog masiva, s velikim brojem razloma koji se pružaju u pravcu SSZ-JJI. Oni su paralelni s Tupalskom dislokacijom koja pokazuje višefazna kretanja tijekom gornjeg paleogena i neogena. Ovim sustavom, kao i rasjedima uspravnim na njega, masiv je razlomljen i podijeljen u blokove. Ovi blokovi su često rotirani, na što ukazuju padovi proklastita i lavičnih slivova, usmjereni ka centru bivšeg stratovulkana. Posebna strukturalna značajka leckog masiva predstavlja kvarcno- brečasta zona Mehanske planine, koja se nalazi u dnu kaldere Đavolje Varoši. Na terenu se manifestira u obliku rifova otkrivenih na grebenima brda. Proizvod je lokalni pritisak na dno kaldere, kada je oblikovana brahi-aniforma s otvorenim sustavom pukotina koje su ispunili silicijski hidotermalni rastvori. (Malešević M. i sur., 1978). HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE ISTRAŽNOG PODRUČJA Prva ozbiljnija hidrogeološka istraživanja na području Prolom banje provedena su tijekom 1981. i 1982. godine. Ova istraživanja su rezultirala izradom hidrogeološke karte šireg okruženja Prolom banje, a izvedena su od strane Geoinstituta - Beograd, pod vodstvom dipl.ing. Damjana Protića. U sklopu ovog istraživanja izvedeni su istražno-eksploatacijski bunari B-1 i B-2. Tijekom 1984. i 1985. godine provedena su istraživanja u cilju procjene "energetskog potencijala" termalne vode Prolom banje. Istraživanje je proveo Geozavod - Beograd (S. Stanković, T. Dukić, V. Stanković i R. Cvijetić). Godine 1986. napravljena je istražna bušotina B-3, a ova istraživanja obavio je Geozavod Beograd - biro Leskovac. Tijekom 1987. godine provedeno je hidrogeološko istraživanje u blizini Prolom banje u cilju osiguranja potrebnih količina vode za vodoopskrbu. Ova istraživanja nastavljena su 1992. godine, ali nisu rezultirala izradom vodozahvatnih objekata. Istraživanje je proveo Geozavod - Beograd. Tijekom 1994. godine izvršeni su radovi na produbljivanju istraživačko-eksploatacijskog bunara B-4 od 200-500 m, također od strane Geozavoda-Beograd. Od 1995. započeta su istraživanja za potrebe izrade Elaborata o rezervama termalnih voda Prolom banje. Istraživanje je proveo Geozavod - Beograd i rezultirali su izradom i ovjerom Elaborata. U razdoblju studeni 2007. - listopad 2008 od strane tvrtke Izdan iz Beograda, provedene su detaljne hidrogeološke istrage za potrebe pripreme izrade drugog Elaborata o 5 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE rezervama termalne mineralne vode "Prolom banje", što je rezultiralo izradom i ovjerom Elaborata. Tijekom 2013. provedena su namjenska istraživanja za potrebe izrade Elaborata o zonama sanitarne zaštite izvorišta termomineralnih voda "Prolom banje". Ova istraživanja izvela je tvrtka Izdan d.o.o. iz Beograda, a poseban naglasak je stavljen na modelska ispitivanja kretanja termomineralnih voda u vodonosnoj sredini izvorišta i izradu karte ranjivosti podzemnih voda. Tijekom 2015. i 2016. godine provodila su se istraživanja za potrebe izrade Elaborata III o rezervama termo-mineralnih voda izvorišta "Prolom banje". Ovim elaboratom potvrđene su rezerve prirodnih termomineralnih voda u iznosu od 5,9 l / hidrokarbonatno - natrijevog tipa. HIDROGEOLOŠKA SVOJSTVA STIJENA I PRIKAZ ZASTUPLJENIH TIPOVA IZDANI U okviru stijenskih masa prisutnih na tom području može se izdvojiti zbijen tip izdani razvijen unutar aluvijalnih naslaga rijeke Prolom i pukotinski tip izdani (s običnim vodama i s termomineralnim vodama) razvijenim u andezitima. U uvjetno bezvodnim dijelovima terena mogu se svrstati hidrotermalno promijenjeni andeziti, vulkanske breče i tufovi neogene starosti i vulkanogeno-sedimentni kompleks oligocenske starosti. Prostorni raspored ovih tipova izdani prikazan je u dodatku 2. Pukotinski tip izdani Rasprostranjenje ovog tipa izdani u planu praktično se poklapa s rasprostranjenjem mlađih izdani andezita, koji nisu zahvaćeni hidrotermalnim promjenama. Prisutnost ovih stijena na površini terena prikazano je na geološkoj karti (prilog 1). Što se tiče rasprostranjenja ove izdani u profilu, mora se priznati kako ga nije nimalo lako definirati. Na periferiji vulkanske kaldere imamo prisustvo višestrukog smjenjivanja andezita sa slojevima vulkanogeno-sedimentnih stijena, kao posljedicu postojanja više faza vulkanske aktivnosti. Realno je pretpostaviti kako se rasprostranjenje razbijene pukotinske izdani podudara s rasprostranjenjem andezita. Situacija je nešto složenija u središnjem dijelu kaldere, gdje prema podacima dobivenim geofizičkom kartom u bunaru B-2, prilive nešto hladnije vode na dubinama od 60-70 m i 80-90 m, a u bunaru B-3 na dubinama 65-70 m i 90-100 m (Simić N, Knežević M, 1982). Stoga se u ovom dijelu može govoriti o određenom zonalitetu unutar andezita, što se tiče prisutnosti različitih vrsta podzemnih voda. Do dubine od oko 100 m nalaze se hladne vode, a ispod te dubine može se očekivati termalna voda. Treba naglasiti da se voda ne razlikuje bitno po kemijskom sastavu, a u nekim zonama dolazi i do njihova miješanja. Unutar stijena s pukotinskom strukturom poroznosti, filtriranje vode odvija se kroz brojne sustave međusobno povezanih pukotina, različitih dimenzija i oblika. Raspored pukotina u profilu je takav da se njihov broj smanjuje s dubinom. Zato su 6 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE karakteristike filtracije andezita prilično loše, što se lako može zaključiti na temelju brojnosti i male izdašnosti izvora koji dreniraju ovu vrstu izdani. Oni su nešto povoljnije bliže površini terena, što dovodi do toga da se veliki dio vode ove izdani odljeva izravno u površinske tokove. Karakteristike filtracije pukotinskog tipa izdani po dubini, mogu se smatrati djelomično istraženim do dubine od 500 m, tj. do dubine najdublje bušotina. Podaci o tome sreću se u naprijed spominjanim izvješćima o izvođenju bušenja (vidjeti spisak literature). Sva ta izvješća su jedinstvena u procjeni da se ispucani intervali javljaju na različitim dubinama i na višestrukim razinama. To su ispucali intervali duljine 1-10 m, izrazito bogati vodom, što ukazuje na njihovu međusobnu povezanost i nezapunjenost sekundarnim materijalima. Prihranjivanje pukotinskog tipa izdani s običnim vodama vrši se infiltracijom atmosferskih taloga i manjim dijelom preljevanjem iz drugih, uglavnom slabo vodonosnih sredina. Uvjeti za infiltraciju padalina su povoljni, što se tiče brojnosti i otvorenost pukotina bliže površini terena. Međutim, slabija svojstva filtriranja dubljih dijelova izdani usporavaju cirkulaciju, pa se veliki dio vode iz oborina izgubi površinskim otjecanjem. Za prihranjivanje dubljih dijelova izdani veliki značaj imaju rasjedi i velike pukotine tektonskog porijekla, koje omogućuju kretanje podzemnih voda. Prema istraživanjima M. Milivojević i J. Perica (1990), u kojoj su provedena ispitivanja izotopskog sastava termalnih voda Prolom banje, ove vode predstavljaju najmlađe od svih ispitivanih termomineralnih voda Srbije, što s njihovom malom mineralizacijom (oko 200 mg / l) ukazuje na intenzivno obavljanje prilikom vadoznih voda kroz radijalne sisteme pukotina u andezitima. Uvjeti ispitivanja izdanskih voda pukotinskog tipa izdani nešto su kompleksniji u odnosu na uvjete prihranjivanja. Nesumnjivo je da u razdoblju maksimalne razine izdani dobar dio vode ističe izravno u površinske struje. Međutim, u razdobljima minimalne razine, glavni vid istjecanja je preko izvora na kontaktu sa slabijim vodopropusnim stijenama. Prema podacima D. Protica (1982) je zabilježio desetak značajnih izvora koji dreniraju ovu izdan. Njihova se izdašnost kreće od 0,05-1,1 l / s, a većina ih je kaptirana za opskrbu vodom lokalnog stanovništva. Također je realna pretpostavka da se velik dio voda ove izdani odlijeva u dubinu i miješa s termomineralnim vodama, duž rasjeda i velikih pukotina. Uvjeti ispitivanja termomineralnih voda iz pukotinske izdani u andezitima su uglavnom određeni eksploatacijom preko bunara. Prirodni uvjeti istjecanja bili su znatno lošiji zbog zapunjenosti pukotina u andezitima, zbog taloženja iz vode raznih mineralnih materija uslijed promjena u hidrokemijskim uvjetima i remećenja ravnoteže kemijskog sastava pri isticanju termomineralnih voda u više dijelove terena i miješanju s običnim vodama. To je bilo uvjetovano malom izdašnošću prirodnih izvora termo-mineralnih voda koje su iznosile, prije izgradnje bunara, na Glavnom izvoru 0,15 l / s, a na izvoru Pupavac 0,1 l / s (D. Protić, 1982). Praktično se ovdje radilo o jednoj poluotvorenoj hidrogeološkoj strukturi. Uvjeti ispitivanja su istražnim bušenjem znatno poravljeni, a prirodni izvori su presušili. Fizičke karakteristike običnih voda iz andezita također su istraživane u sklopu naprijed spomenutog hidrogeološkog kartiranja slijeva Prolomske rijeke. Vode iz svih izvora 7 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE uglavnom su prozračne, bez ukusa i mirisa. Temperatura vode uglavnom je ujednačena na svim izvorima i kreće se od 10-13.5 ° C. Fizikalna svojstva termomineralnih voda istraživana su samo do dubine od 200 m. Naime, do te dubine je u istražno - eksploatacijskim bunarima B-2 i B-3 urađen temperaturni karotaž. Temperatura vode u prirodnim izvorima bila je 26 ° C. Temperatura na samoizljevima bunara kreće se od 28,5 ° C ma B-2, do 33,1 ° C na B-4. Temperaturnim karotažom izmjerena je u bunaru B-2 temperatura vode od 29 ° C na 90 m dubine, a u bunaru B- 3 31 ° C na dubini od 95 m. Što se tiče drugih fizičkih svojstava termo-mineralnih voda, one su prozračne, bez boje, mirisa i ukusa, što ih čini vrlo pogodnim za upotrebu. Kemijski sastav vode iz ove izdani vrlo je dobro istražen. Prema hidrokemijskim svojstvima vode ove vrste pripadaju tipu hidrokarbonat-natrij. Sve analize ukazuju na veliku sličnost kemijskog sastava izdanskih voda Prolom banje iz svih analiziranih pojava. Mineralizacija vode je vrlo niska i iznosi oko 0,2 g / l, što je nešto niža vrijednost od mineralizacije običnih hladnih voda ovog područja. U ovim vodama javljaju se kao otopljeni plinovi O2 i u znatno nižem sadržaju H2S. pH vrijednost je unutar granica od 8.4-8.8. Radioaktivnost vode je niska pa se ne može razvrstati u radioaktivne. Režim izdani termo-mineralnih voda može se smatrati stabilnim, s obzirom na gore navedena svojstva i veliku stabilnost izdašnosti bunara na samoizljevima. ZBIJENI TIP IZDANI Kao što je već spomenuto zbijeni tip izdani povezana je s aluvijalnim naslagama Prolomske rijeke. Nalazi se u srednjem i donjem dijelu toka s prekidom u samoj Prolom banji, gdje rijeka teče kroz klisuru. Duljina aluvija iznad Prolom banje je oko 2 km, a širina varira od 30-150 m, uglavnom je oko 30-40 m. Debljina aluvija u ovom dijelu iznosi 3-4 m, pa je time uvjetovano i rasprostranjenje zbijenog tipa izdani. Nizvodno od banje, aluvij, pa samim tim i zbijeni tip izdani pružaju se neprekidno do ušća Prolomske rijeke u Kosanicu, tj. oko 10 km. Širina aluvija je 30- 120 m, a debljina 3-6 m. Aluvijalne naslage Prolomske rijeke izgrađene su uglavnom od šljunkovitog materijala, s visokom prisutnošću glinovite komponente, što stvara vrlo slabe karakteristike filtriranja. Hidraulička veza s rijekom je otežana, što stvara vrlo nepovoljne uvjete za eventualno iskorištavanje ove izdani za vodoopskrbu. Istraživanja koja su u ove svrhe vršena nisu dala pozitivne rezultate. Prihranjivanje izdani vrši se na tri načina: infiltracijom atmosferskih taloga, prilivom iz riječnog toka i prelijevanjem iz pukotinskog tipa izdani. Uvjeti za prihranjivanje na način oborina su relativno dobri, budući da se radi o otvorenoj hidrogeološkoj strukturi. Ispitivanja voda zbijenog tipa izdani vrši se uglavnom u riječnom toku u periodu niskog vodostaja. Pojave izvora su vrlo rijetke, uglavnom se radi o povremenim izvorima bliže obodu aluvija. U donjem dijelu toka postoje i pojave zabarivanja. O fizikalnim svojstvima i kemijskom sastavu vode zbijenog tipa izdani nema gotovo nikakvih podataka, najvjerojatnije zato što se prilikom istraživanju ovog tipa 8 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE izdani za potrebe vodoopskrbe, odustalo prije nego što se došlo do ovih pokazatelja. Ono što se može vidjeti na terenu je da je temperatura vode na starom vodozahvatu iznad Prolom banje nešto niža od temperature rijeke, što ukazuje na relativnu izolaciju izdanskih voda od vanjskih utjecaja. Iz svega gore navedenog očigledno je da je režim zbijenog tipa izdani u bliskoj vezi s vodostajem rijeke i oborinskim režimom. To uvjetuje njegovu izraženu nestabilnost. Utvrđivanjem rezervi podzemnih voda u okviru ovog tipa izdani nitko se nije ozbiljno bavio, zato što se i bez preciznije računice može zaključiti kako ne raspolaže značajnim količinama vode. Iz tog razloga ovaj tip izdani može biti interesantan samo za rješavanje pitanja vodoopskrbe pojedinačnih domaćinstava, preko kopanih bunara. UVJETNO BEZVODNI DIJELOVI TERENA U uvjetno bezvodnim dijelovima terena istražnog područja možemo ubrojati: hidrotermalno promijenjene andezite, vulkanske breče i plijesni te tufove vulkanogeno-sedimentne stijene. Iako se u tim sredinama pojavljuje nekoliko "slabijih" izvora, oni neće biti posebno analizirani zbog relativno malog potencijala za dobivanje značajnih količina vode. Međutim, ne smije se zanemariti uloga ovih stijena u hidrogeologiji istraživačkog područja jer su kao barijera veoma bitni za formiranje, kretanje i ispitivanje podzemnih voda u Prolom banji. Njihovo rasprostranjenje u planu i profilu je prilično veliko, te produbljivanjem istraživačko- eksploatacijskog bunara B-4 do 500 m utvrđeno je da su od oko 200 pa do 500 m dubine zastupljene stijene svrstane u uvjetno bezvodne dijelove terena. LEŽIŠTE TERMOMINERALNIH VODA "PROLOM BANJA" RASPROSTRANJENJE LEŽIŠTA U PLANU I PROFILU S obzirom na gore opisane hidrogeološke karakteristike ovog dijela Prolomske kaldere, nameće se zaključak o složenim hidrogeološkim uvjetima te podrazumijeva i kompleksnu geometriju nalazišta. Južna granica mjesta najvjerojatnije se podudara s pružanjem degradirane rasjedne zone definirane minimalnim električnim otporom, odnosno sa širom zonom toka Prolomske rijeke. Uske vodonosne zone, slabije vodoprovodnosti, najdalje mogu doprijeti granice prostiranja hornblenda andezita i hornblenda piroksenskih andezita i njihovih tufova prema hidrotermalno promijenjenim andezitima, ali to je manje vjerojatno. Sjeverna granica podudara se s pretpostavljenom granicom područja izvan slijeva s mogućim povoljnim uvjetima za infiltriranje i djelomično prihranjivanje izdani termomineralne vode, što je obilježeno pojavama izvora koji formiraju vodotoke sjevernog slijevnog područja Sokolovice. Sve dotle nema strmijih terena na području visoravni koje gravitiraju prema sjevernom slijevnom području, tako da postoje povoljni uvjeti za infiltriranje padalina. Unutar nalazišta, prema hidrološkim svojstvima mogu se izdvojiti dva dijela, na prostoru Pupavca i Banje, koja su u izvorišnoj zoni međusobno odvojena pretežno vodoneprepusnim dijelom 10 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE kompleksa. Ova dva dijela nalazišta su u kontaktu u zoni prihranjivanja, a vjerojatno i na višim dijelovima tranzitne zone, gdje postoji jedinstvena izdan. Bočne granice nalazišta određene su na temelju hidrodinamičkih pokazatelja u izvorišnom dijelu i mogućih zona prihranjivanja. Pri tome u izvorišnim dijelovima bočna granica je na stotinjak metara istočno, odnosno zapadno od istražno-eksploatacijskog bunara. U višim dijelovima terena, granica prema zapadu dostiže najdalje do Pupavačkih livada, a na istoku se proteže uzduž rasjeda (preko kote 733) do istočnog oboda Aleksinog brda. Prema tome, iako koordinatama grubo okonturena površina ležišta iznosi oko 16 km2, realna površina je najmanje dvostruko manja. Potencijalne zone prihranjivanje ne mogu se precizno definirati, iako zbog morfologije terena najvjerojatnije se šire kroz hipsometrijski najviših dijelova sliva Prolomske rijeke, s mogućnošću da se dio voda i izvan sjeverne granice sliva infiltriraju u podzemne gravitirajući prema izdani termomineralne vode. Unutar hidrogeološkog kompleksa u profilu ležišta može se izdvojiti potencijalna zona prihranjivanja, na visinama od 900 do 1000 m, zatim zona spontanog dreniranja termalnih voda na kotama oko 600 m (izvorišta "Banja" i "Pupavce") i dvije vodonosne zone unutar andezitskih stijena, u izvorišnom dijelu nalazišta, na dubinama od 65 m i od 100-190 m. Kod toga, plića zona je lokalnog i sekundarnog karaktera, odnosno prihranjuje se iz dublje vodonosne zone. S dubinom od preko 200 m, vodonosne pukotine su rijetke i niske produktivnosti, a preko 300 m stijena praktički je vodonepropusno, s funkcijom podne barijere. Zalijeganje i dubina vodonosne sredine hipotetičke su za više dijelove profila (zone tranzita i prihranjivanja). STRUKTURNO GEOLOŠKI I HIDROGEOLOŠKI UVJETI ISTJECANJA TERMOMINERALNIH VODA LEŽIŠTA "PROLOM BANJA" Prirodni izvori termo-mineralne vode u Prolom banji, prije izrade prvi istražnih bušotina, javljali su se u zoni Glavne česme u samoj banji i zaseoku Pupavci tj. na sadašnjim lokacijama bunara B-1 i B-5(Pupavce). Ispitivanje voda na "Glavnom" izvoru u Prolom banji bilo je uvjetovano položajem sustava većih pukotina koje su vjerojatno dobro povezane skupinom rasjeda u zaleđu. Izvor "Pupavce" pojavio se na samom rasjedu, u neposrednoj blizini sadašnjeg mjesta bunara B- 5. Očito je da su ključan utjecaj na uvjete formiranja, kretanja i isticanja termomineralnih voda Prolom banje imale geološke strukture terena i tektonika. 11 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE Kasnijim provođenjem istražnog bušenja konstatirano je da već na malim dubinama, od 10-ak metara, dolazi do prvih pojava vode. Dublji istražno - eksploatacijski bunari (B-4 i B-5) pokazali su da se najveće količine termo-mineralne vode dobivaju na dubinama između 100 do 190 m. Produbljenjem bunara B-4, s 200 na 500 m, jasno je utvrđeno da na većim dubinama nema gotovo nikakvog priljeva vode. Očito je da se ispod 200 m dubine nalaze stijene Leckog masiva koje predstavljaju podinsku barijeru. Treba naglasiti da istraživačko-eksploatacijski bunar B-4 nije izašao iz ovih stijena. Na temelju saznanja autora Elaborat o bušenju bunara za vodoopskrbu individualnih objekata u širem okruženju banje, može se s velikom sigurnošću govoriti o tome kako hidrotermalno promijenjeni andeziti koji izgrađuju teren jugozapadno od Prolom banje, predstavljaju bočnu barijeru. Ovakvi strukturno-geološki uvjeti isticanja termomineralnih voda Prolom banje, rezultirali su stvaranjem dva međusobno dobro povezana izvorišta: "Banja" i "Pupavce". Budući da je praktički tri četvrtine od ukupne izdašnosti bunara daje izvorište "Pupavce", koje se nalazi na jednoj od glavnih rasjeda, jasan je presudni utjecaj tektonike na kretanje termo-mineralnih voda iz primarne oblasti do eksploatacijskih objekata. Punionica za flaširanje "Prolom vode" u potpunosti se dobiva iz izvora "Pupavce", tj.iz bunara B-5, zbog čega će ovaj dio izvorišta biti detaljnije prikazan. ISTRAŽNO-EKSPLOATACIJSKI BUNAR B-5 Istražno-eksploatacijski bunar B-5 urađen je tijekom 1992. i 1993. godine, zapadno od Prolom Banje, na lokalitetu Pupavce. Radove na bušenju je obavio "Geozavod" iz Beograda. Izbušen je do dubine 200 m, pri čemu je glavni dotok od oko 5 l / s bio na dubini od 135 m. Temperatura vode je 30 ° C. Zbog naknadne pojave nekontroliranog istjecanja termomineralnih voda oko bunara, izvršena je njegova sanacija do dubine od 70 m, nakon čega je samoizljev na bunaru iznosio 6.6 l / s a temperatura 30.5 ° C. Na lokaciji istražno-eksploatacijskog bunara B-5 izgrađena je bunarska kućica a bunar opremljen odgovarajućom bunarskom glavom s obzirom na to da se radi o samoizljevu. Termo-mineralna voda istječe samoizljevom i odvodi se cjevovodom u pogon za flaširanje "Prolom vode", a potencijalni višak u prihvatnu posudu odakle se centrifugalnom pumpom potiskuje u spremnik za vodoopskrbu u Prolom Banji. Pri tome je određen prioritet tako da se prvo zadovoljavaju potrebe punionice. Pumpanje vode je tehnološki tako riješeno da minimalno utječe na režim izdašnosti bunara, tj. prihvatni spremnik je pod tlakom, koji varira od 0-0,1 bar. Na bunaru i cjevovodima su postavljeni digitalni mjerači protoka u cilju kontinuiranog promatranja izdašnosti, koja trenutno prema Elaboratu o rezervama iznosi 4.3 l / s. Litološki profil i konstrukcija bunara B-5 prikazani su na slici 1. 12 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE Slika 1. Litološki profil i konstrukcija istražno-eksploatacijskog bunara B-5 (po podacima Geozavoda) 13 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE FIZIČKA I KEMIJSKA SVOJSTVA TERMOMINERALNIH VODA IZVORIŠTA "PROLOM BANJA" Fizičke karakteristike i kemijski sastav termomineralnih voda u Prolom banji istraživani su, može se reći kontinuirano, od prve analize vode s prirodnog izvora ( "Glavni izvor", 1969. godine) pa do današnjih dana. Naročito je praćenje ovih karakteristika intenzivirano nakon početka flaširanja "Prolom vode". Svim spomenutim analizama utvrđena je velika stabilnost fizičkih karakteristika i kemijskog sastava termomineralnih voda izvorišta Prolom banja, kako na svim bunarima ponaosob, tako i na razini izvorišta. Zanimljivo je da čak i u situacijama kada postoje određene razlike, kao što je temperatura vode (B-3 29 oC, B-4 33 oC, B-5 32 oC), kemijski sastav vode praktički je identičan (Tablica 1). To se lako može uočiti na trilinearnom dijagramu kemijskog sastava voda s promatranih bunara (slika 2), gdje su prikazani rezultati karakterističnih kemijskih analiza termomineralnih voda izvorišta "Prolom banja" od 1996. godine do danas. Sve promatrane fizičke karakteristike termomineralnih voda izvorišta Prolom banja su vrlo stabilne. Temperatura je vrlo stabilna za svaki bunar ponaosob i mogu se izdvojiti ustaljene vrijednosti, bez obzira na mala odstupanja uslijed utjecaja vanjskih faktora. Utvrđene su sljedeće vrijednosti: B-3 29 oC, B-4 33 oC i B-5 32 oC. Mutnoća i boja su po svim analizama daleko ispod graničnih vrijednosti po pravilnicima, tj. vode su sa svih bunara već dugo prozračne, bez boje, mirisa i okusa. Po pH vrijednosti ove vode pripadaju grupi alkalnih voda, a njihova pH vrijednost kreće se u granicama od 8.4 do 9.3. Jedino razumno objašnjenje ove varijacije je u različitosti laboratorija, pošto unutar analiza urađenih u istom laboratoriju za razne bunare rezultati vrlo malo odstupaju. Suhi ostatak na 180 ° C oC iznosi od 138 do 200 mg / l, iako je najveći broj podataka između 150 i 170 mg / l. Termomineralni izvori vode Prolom banje su hidrokarbonatsko-natrij tipa. Hidrokarbonati su registrirani u intervalu od 73,2 do 112 mg / l. Natrij se kreće od 42 do 55 mg / l. Ostali makro i mikrokomponente prisutne su u neznatnim koncentracijama i nemaju bitan utjecaj na kemizam ovih voda. Kemijski sastav termomineralnih voda Prolom banje predstavljen je fomulom Kurlova: 𝐻𝐶𝑂11 𝐶𝑙 𝑀n.11 11111 ° C 𝑄1.1 𝑁𝑎11 𝐶𝑎 Potrebno je naglasiti izuzetno nisku tvrdoću ovih voda (0,3 do 1,6 odH), koja ih stavlja u skupinu mekih voda. Ovaj je parametar vjerojatno ključan i za ljekovita svojstva termomineralnih voda izvorišta Prolom banja, koja utječu na razgradnju kamena u bubregu i mokraćnim putevima. 14 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE Termomineralne vode izvorišta Prolom banje su također radiološki i bakteriološki ispravne po svim parametrima. Na kraju se kao interesantno može izdvojiti i to da osnovnu kvalitetu ovih voda čini odsustvo a ne prisutnost određenih elemenata kemijskog sastava. Slika 2. Trilinearni dijagram kemijskog sastava termomineralnih voda izvorišta "Prolom banja" Legenda: 15 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE Tablica 1. Rezultati karakterističnih kompletnih kemijskih analiza termomineralnih voda izvorišta Prolom banja - istražno-eksploatacijski bunar B-5 (Pupavce) Datum analize 01.06.1996. 06.02.2001. 12.9.2003. 26.08.2008. 23.12.2015. MDK Inst.zaRehab Inst zaRehab Inst za ZZS Institut za Institut za Laboratorij Sokobanjska Sokobanjska "Batut" J.Z. Niš J.Z. Niš 1. OSNOVNE FIZIČKE I KEMIJSKE VELIČINE Temperatura (ºC) 32 31 - 32.6 30.1 - pH vrijednost 9.0 09:32 8.4 8.7 9.1 6.8 – 8.5 1) Mutnoća (NTU) 0 1 0.2 0.1 <0.05 0.6 1) Boja (ºPt-Co ljestvica) 0 0 <5 0 <5 10 1) Mineralizacija (mg / l) 240 215 - - - Suhi ostatak (mg / l pri 180 ºC) 175 165 138 152 163 500-1500 * Ukupna tvrdoća (ºdH) 0.6 0.3 <0.5 0 - Elektroprovodljivost - - - - 203 1000 1) (μS / cm) Potrošnja KMnO4 (mg / l) 1.8 1.3 2.8 1.3 1.9 5 1) 2. OTOPLJENI PLINOVI Ugljični Kisik (O2dioksid ) (mg / (CO l) 2) (mg / l) 0 3.2 0 4.0 - 5.0 0 4.4 63.2 -- Vodik-sulfid (H2S) (mg / l) 0.16 0.26 - - 0.05 2) Dušik (N.2) 5.0 8.0 - - 3. MAKROKOMPONENTE Kalcij KATION (CaI2+) 4.3/ l mg 2.1/ l mg 2.7/ l mg 0.398 mg / l 2.3/ l mg 150 ** mg / l Magnezij (Mg2+) 0.06 0.02 <0.5 0.031 0.059 50 ** Natrij (Na+) 44.0 46.8 45.5 50.3 61.8 200 ** Kalij (K+) 0.3 0.11 <1 0.192 0.348 10 1) АNIONI mg / l mg / l mg / l mg / l mg / l mg / l Hidrokarbonati (HCO3-) 100.7 100.7 - 67.0 80.4 600 ** Kloridi (Cl-) 8.0 7.1 1.7 2.0 <5 200 ** Sulfati (SO4-) 1.3 1.7 3.0 2.21 2.6 240 2) Nitrati (NO3-) 3.6 1.0 2.0 1.9 1.2 45 2) 4. MIKROKOMPONENTE МETALI mg / l mg / l mg / l mg / l mg / l mg / l Željezo (Fe) <0.01 <0.01 <0.01 <0.05 <0.05 1 ** Mangan (Mn) <0.01 <0.01 <0.01 <0.014 <0.05 2 2) Krom-ukupni (Cr) <0.002 0.002 <0.01 0.004 <0.002 0.05 2) Aluminij (Al) <0.04 <0.04 <0.05 <0.04 <0.03 0.05 1) Stroncij (Sr) 0.03 0.02 - - <0.002 - Kobalt (Co) - - - - <0.001 - Barij (Ba) <0.005 <0.01 - 0.078 <0.002 0.1 1) Litij (Li) 0.003 0.002 0.7 0.01 <0.01 - 16 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE Rubidij (Rb) <0.01 <0.01 - - - Molibden (Mo) - - - - <0.001 - Antimon (Sb) - - - - <0.003 - Cink (Zn) 0.015 0.005 <0.01 <0.014 <0.01 5.0 2) Bakar (Cu) 0.003 0.002 <0.01 <0.007 <0.01 1.0 2) Srebro (Ag) - - - - <0.01 - Olovo (Pb) <0.005 < 0.001 <0.01 0.003 <0.001 0.05 2) Kadmij (Cd) <0.001 < 0.001 <0.001 <0.0005 <0.001 0.01 2) Arsen (As) <0.002 <0.001 0.004 0.002 0.004 0.05 2) Selen (Se) <0.0002 < 0.0002 - <0.01 <0.002 0.01 2) Živa (Hg) <0.0005 < 0.0005 <0.001 <0.001 <0.0005 0.001 2) Nikl (Ni) <0.001 - <0.01 <0.011 <0.001 0.01 1) NEMETALI mg / l mg / l mg / l mg / l mg / l mg / l Amonijev ion (NH4+) <0.05 <0.04 <0.05 - 0.01 1) Amonijak (NH3) - - - <0.05 <0.05 Sulfidi (HS-) - - - <0.006 <0.005 Nitriti (NO2-) - 0.005 <0.005 <0.005 <0.005 0.005 2) Fosfati (HPO42-) <0.1 0.04 <0.05 0.015 0.03 1) Silicij (H2SiO3) 54.8 46.2 23.1(SiO2) - <2.5 - Bor (B) - 0.1 - <0.14 <0.14 30.0 2) Fluoridi (F-) 0.1 <0.2 0.12 0.07 <0.1 2.0 2) Bromidi (br.-) <0.1 <0.5 <0.05 - - Jodidi (J-) <0.1 <0.5 <0.005 - - 5. RADIOAKTIVNOST Ukupna radioaktivnost( Bq/L ) - - <0.1 <0.012 <0.01 0.1 1) Ukupna radioaktivnost ( Bq/L ) - - <1 0.041 <0.02 1.0 1) 226Ra 0.005 <0.05 - - 1.0 2) Ukupna radioaktivnost 40K i 3H - - - - 0.05 2) 1) Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SRJ, br. 42/98, 44/99), 2) Pravilnik o kvalitetu prirodne mineralne vode (Sl. list SRJ, br. 45/93, 76/93,) i "Sl. list SCG", br. 56/2003 - dr. pravilnik i 4/2004 - dr. pravilnik) * Norma za prirodnu mineralnu vodu, ** Granične vrijednosti za izdvajanje pojedinih tipova voda iz Pravilnika pod 2) 17 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE ZAKLJUČAK Fizičke karakteristike i kemijski sastav termomineralnih voda u Prolom banji istraživani su, može se reći kontinuirano, od prve analize vode s prirodnog izvora ( "Glavni izvor", 1969. godine) pa do današnjih dana. Posebno, praćenje svih karakteristika pojačava se nakon početka flaširanja "Prolom vode". Svim spomenutim analizama utvrđena je velika stabilnost fizičkih karakteristika i kemijskog sastava termomineralnih voda izvorišta Prolom banja, kako na svim bunarima ponaosob, tako i na razini izvorišta. Termomineralne vode izvorišta Prolom banja su tipa hidrokarbonat-natrij s temperaturom u rasponu od 29 oC do 33 oC. Besprijekorna kvaliteta termomineralnih voda izvorišta "Prolom Spa", koja je dokumentirana od strane svih dosadašnjih hidrogeoloških istraživanja i desetljeća eksploatacije, također je dokaz povoljnih uvjeta za zaštitu izvora. Autor: U Beogradu _____________________________ 25. 09. 2018. godine dipl. inž. geol. Goran Milanović 18 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE LITERATURA 1. Skupina autora, 1987 .: Hidrogeološka istraživanja u Prolom Banji (proizvodnja hidrogeološke bušotine BP-5 u Pupavcu), Fond A.D. "Planinka" Kuršumlija 2. Grupa autora, 1994: Izvještaj o rezultatima hidrogeoloških istraživanja u bušotini B-4 (200-500 m) Prolom banja, fonda A.D. "Planinka" Kuršumlija 3. Malešević M. i drugi, 1974: OGK 1: 100 000 lista Kuršumlija, SGZ, Beograd 4. Malešević M et al., 1974: OGK 1: 100 000 stranica Kuršumlija, SGZ, Beograd 5. Milivojević M., Perić J., 1990: Studija - Geotermalni potencijal teritorija SR Srbije izvan područja SAP - prva procjena, RGF fond 6. Milanović G. et al., 2009: Elaborat o rezervama izvorišta termomineralnih voda "Prolom banja" - SO Kuršumlija (II elaborat), Fond AD "Planinka" Kuršumlija 7. Protić D., 1982: Hidrogeološka istraživanja termalnih voda Prolom toplice 1981- 82., Fond AD "Planinka" Kuršumlija 8. Samolov B., 1981.: Izvješće o rezultatima geoelektričnog ispitivanja termo- mineralnih voda u Prolom Banji, Fond A.D. "Planinka "Kuršumlija 9. Stanković S., 1986: Izvješće o sanacijskim radovima na istražno-eksploatacijskoj bušotini B-3 u Prolom banji, Fond AD "Planinka "Kuršumlija 10. Stanković S., 1986: Izvješće o sanacijskim radovima na istražno-eksploatacijskoj bušotini B-3 u Prolom banji, Fond AD " 19 7531 32 33 34 35 36 7537 LEGENDA KARTIRANIH JEDINICA a: ;g; "" 0 >a":' Aluvijum lA l Sekundam i kvarciti Hidratermaina promenjeni andeziti, vulkanske brece i tufovi Piroksenski andeziti Hornblenda-piroksenski andeziti sa kvarcom o Hornblenda-piroksenski andeziti w z Hornblenda andeziti sa kvarcom Hornblenda andeziti la'\) Vulkanske brece i tufovi LEGENDA STANDARDNIH OZNAKA Normaina granica: utvrdena, pokrivena ili aproksimativno locirana Postupan litoloski prelaz (nedefinisana granica): pokrivena Granica izlivnog vulkanita: pokrivena ili aproksimativno locirana Rased bez oznake karaktera: pokriven i fotogeo loski utvrden • 0 Bunar sa termalnom vodom Grupa bunara sa termalnom vodom i!li!I !I Prema OGK SFRJ 1:100.000 1E =c=lis "=K u=m ·:,=m·=ja"E==K=34c-=3E o====================1Km 3 GEOLOSKE l HIDROGEOLOSKE KARAKTERISTIKE IZVORISTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE GEOLOSKA KARTASIRE OKOLINE PROLOM BANJE 1: 25 Projektovao: Crtao: OOO Datum: Tehnicka kontrola: Goran Milanovié dipl ing geol Dragan Stankovié dipl ing geol 25.09.2018. Prilog 1 32 33 34 35 36 LEGENDA KARTIRANIH JEDINICA Aluvijum Sekundami kvarciti Hidratermaina promenjeni andeziti, vulkanske brece i tufovi Piroksenski andeziti Hornblenda-piroksenski andeziti sa kvarcom Hornblenda-piroksenski andezit i Hornblenda andeziti sa kvarcom Hornblenda andeziti Vulkanske brece i tufovi LEGENDA STANDARDNIH OZNAKA Normaina granica: utvrdena, pokrivena - - - - - - - ili aproksimativno locirana Postupan litoloski prelaz (nedefinisana ··· ··· ··· ··· ··· ··· ··· ··· granica): pokrivena Granica izlivnog vulkanita: pokrivena ili aproksimativno locirana Rased bez oznake karaktera: pokriven i fotogeoloski utvrden LEGENDA IZDVIJENIH TIPOVA IZOANI D D Zbijeni tip izdani Pukotinski tip izdani Uslovno bezvodni D delovi terena • 0 Bunar sa termalnom vodom Grupa bunara sa termalnom vodom Prema OGK SFRJ l:l00.000 list "Kursumlija" K34-31 ====== aéh= ================ E =c 1 =c =c .5 GEOLOSKE l HIDROGEOLOSKE KARAKTERISTIKE IZVORISTA TERMOMINERALNIH VODA PROLOM BANJE HIDROGEOLOSKA KARTASI RE OKOLINE PROLOM BANJE ========= O ========= 1Km 1: 25 OOO Projektovao: Crtao: Datum: Tehnicka kontrola: Prilog 2 Goran Milanovié dipl ing geol Dragan Stankovié dipl ing geol 25.09.2018.