S K U P H R V A T S K E K n j i g as a ž e t a k a B e n k o v a c , 2 0 2 5 2 0 2 5 S P E L E O L O G A Sažetci predavanja 2 Sažetci predavanja Izrada detaljnih topografskih karata pomoću LiDAR podataka ................................ ......................... 4 Rimskodobni ukop u Jami pod Gubačkim vrhom kod Lipika ................................ ............................. 5 Arheološki pregled speleoloških objekata otoka Ugljana i Pašmana 2022. godine ............................ 6 Munižaba ................................ ................................ ................................ ................................ ................... 7 Objava knjige povodom stoljetnice Jame kod Rašpora ................................ ................................ ........ 8 Speleološka ekspedicija Srednji Velebit 2025 ................................ ................................ ......................... 9 Međunarodna speleoronilačka ekspedicija Punar u Luci 2025 ................................ .......................... 10 Međunarodno obilježavanje 100. obljetnice istraživanja jame kod Rašpora, 1925. godine najdublje jame svijeta i komemoracija Blaža i Karla Božića, poginulih tijekom istog istraživanja ................ 12 Speleološka ekspedicija Veprinac 2025 ................................ ................................ ................................ 14 Alibabina jama ................................ ................................ ................................ ................................ ........ 15 Hrvati 1927. na speleološkom kongresu u Budimpešti ................................ ................................ ........ 16 Konvergencija meridijana: otkrivanje tople vode ................................ ................................ ............... 17 Iznenađujuća bioraznolikost podzemnih staništa Nacionalnog parka Plitvička jezera ................... 18 Klimatski ekstremi u speleološkim objektima ................................ ................................ ..................... 19 Speleološka ekspedicija „Sjeverni Velebit 2025. 2u1” ................................ ................................ ......... 20 3D izmjera speleoloških objekata LiDAR tehnologijom ................................ ................................ ..... 21 Speleološko istraživanje obalnog područja Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala ................. 22 Shpella Shtares, Prokletije – pregled istaživanja jedne od največih jama u Albaniji ...................... 23 16. Međunarodna speleološka i znanstveno - istraživačka ekspedicija Mijatovih dvora 2025. ......... 24 Recentna speleološka i biološka istraživanja Nacionalnog parka Paklenica ................................ .... 26 Istraživanja Gligine pećine, Pećinski park Grabovača. Sezona 2025. ................................ ............... 27 Digitalizacija zbirke špiljskih beskralježnjaka Hrvatskog biospeleološkog društva ....................... 28 Mikroklimatski parametri i utjecaj na dinamiku CO₂ u spilji Samograd u Pećinskom parku Grabovača (Perušić) ................................ ................................ ................................ ............................... 29 Speleološka istraživanja i arheološki pregled terena na području Parka prirode Papuk ............... 30 Rašpor – Raspo 1925 - 2025; Jama kod Rašpora – Abisso Bertarelli. Izložba u znak sjećanja na stotu godišnjicu istraživanja i tragedije ................................ ................................ ................................ ......... 31 3 Špilja Pećniška – prvi speleoarheološki lokalitet otoka Zlarina ................................ ......................... 32 Geomorfološki i mineraloški pokazatelji hidrogeoloških procesa u špilji Vrelo i njihova povezanost s koncentracijama radona ................................ ................................ ................................ ...................... 33 Mogući utjecaj urbanog prostora na podzemne koncentracije radona: primjer Zametske špilje (Rijeka) ................................ ................................ ................................ ................................ ..................... 34 4 Izrada detaljnih topografskih karata pomoću LiDAR podataka Jagetić, Jurica 1* 1 Speleološka udruga Kraševsk i zviri, Eugena Kumičića 1, 42240 Ivanec, Hrvatska Jagetić, Jurica: jurica.jagetic@gmail.com Klasičnu metodu orijentacije na terenu pomoću karte i kompasa zamijenila je upotreba ručnih GPS/GNSS uređaja. Oni su uglavnom integrirani u mobitele koje danas svatko na terenu nosi u svom džepu. Pojedine aplikacije za digitalnu navigaciju omogućuju unos o ffline karata, čime je moguće pronaći svoj položaj i na području bez internet ili GSM signala. Najčešće karte koje se na taj način unose su službene topografske karte TK25 ili HOK izdane od strane Državne geodetske uprave ili karte bazirane na OpenStreetMa p podacima. Aktualni podaci temeljeni na LiDAR zračnom snimanju terena omogućuju izradu vlastitih karata terena. Zbog svoje gustoće snimanja točaka, prikaz je izrazito detaljan i omogućuje na ekranu računala ili mobitela vjerodostojnu predodžbu terena. Svu je obradu moguće obaviti na temelju besplatno dostupnih podataka i u besplatnom softveru otvorena koda. Prilikom izrade karte moguća je proizvoljna upotreba kartografskih simbola i oznaka te u konačnici svaka osoba može proizvesti vlastitu kartu. Potrebno je znanje osnovnog baratanja GIS softverom i prostornim podacima, no i bez toga moguće je praćenje „kuharice“ te se već s nekoliko klika mišem dolazi do zadovoljavajućih rezultata. Tako izrađena karta testirana je na terenu za vrijeme Speleološke ekspedic ije 'Srednji Velebit 2025' te se dokazala kao vrijedan alat prilikom snalaženja u prostoru. Sjenčanja i slojnice ekvidistancije od 1 m omogućuju detaljno raspoznavanje reljefa, dok boje na pojedinim mjestima omogućuju raspoznavanje čak i pojedinih stabala i čistina u vegetaciji. Ubuduće je moguće da se za svaki izlazak na teren izradi detaljna karta tog područja. 5 Rimskodobni ukop u Jami pod Gubačkim vrhom kod Lipika Ivor Janković 1, 2* , Miroslav Razum 3 , Hrvoje Cvitanović 4 , Krešimir Raguž 5 , Mario Novak 1, 6 1 Centar za primijenjenu bioantropologiju, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska 2 Speleloški odsjek PDS “Velebit”, Zagreb, Hrvatska 3 Zavičajni muzej Ozalj, Ozalj, Hrvatska 4 Speleološki klub Ursus spelaeus, Karlovac, Hrvatska 5 Konzervatorski odjel u Karlovcu, Ministarstvo kulture i medija, Karlovac, Hrvatska 6 Oddelek za arheologijo in dediščino, Fakulteta za humanistične študije, Univerza na Primorskem, Koper, Slovenija Presenting author: *ivor@inantro.hr Ključne riječi Speleološki objekti; kasna antika; ljudski kosturni ostaci; pogrebni običaji Veliki dio hrvatskog krajolika sastoji se od krškog okoliša, bogatog špiljama. Mnoge od njih obiluju arheološkom građom iz različitih razdoblja. U novije vrijeme, speleološka istraživanja, uz sudjelovanje arheologa, rezultirala su novim otkrićima i novim a nalizama ranije otkrivenih nalaza, posebice ljudskih kosturnih ostataka iz brončanog doba. Korištenje špilja kao mjesta za pokop nastavljeno je i u rimskom razdoblju. Iako ova praksa nije bila raširena, ukopi u špiljama prisutni su na prostoru današnjeg Iz raela, Španjolske, Poljske, Slovenije, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. U posljednjih dvadesetak godina, ljudski kosturni ostaci iz razdoblja antike pronađeni su u nekoliko speleoloških objekata na području Hrvatske. Većina ih pripada razdoblju tzv. Ci prijanove kuge, pandemije koja je pogodila Rimsko Carstvo u drugoj polovici 3. stoljeća nakon Krista. U proljeće 2025. godine, tim arheologa i speleologa posjetio je nedavno otkriveno nalazište, Jamu pod Gubačkim vrhom u blizini sela Lipnik na Pokuplju. Ob jekt je relativno jednostavne morfologije i sastoji se od 21 m duboke vertikale u kojoj se na dubini od 10 m nalazi manja komora. U komori su otkriveni disartikulirani ljudski kosturni ostaci i dobro očuvan rimski bodež. Radiometrijsko datiranje kostiju potvrdilo je smještaj nalaza u 3. stoljeće. Preliminarne antropološke analize pokazale su da je prisutno najmanje 5 osoba, dvije odrasle, najvjerojatnije muške, i tri djeteta. U tijeku su detaljnije antropološke analize, an alize stabilnih izotopa, te analize drevne DNA, što će omogućiti puno detaljniji uvid u nalaze unutar konteksta sličnih nalazišta iz rimskih provincija Gornje Panonije i Dalmacije kao i korištenje špilja kao mjesta za pokop diljem Rimskog Carstva. 6 Arheološki pregled speleoloških objekata otoka Ugljana i Pašmana 2022. godine Arbutina, Leo 1 1 SO Liburnija, Zadar ; Sveučilište u Zadru Arbutina, Leo: leoarbutina.faks@gmail.com U ljeto 2022. godine na otocima Ugljanu i Pašmanu provedeno je speleoarheološko istraživanje jedanaest speleoloških objekata, od kojih je sedam na Ugljanu, a četiri na Pašmanu. U devet pećina iskopane su manje probne sonde koje su dale raznolike nalaze: li tičke, keramičke i faunalne. Dobiveni podaci dokazuju kontinuitet ljudske prisutnosti od paleolitika do novog vijeka, pri čemu se posebno ističe Velika pećina kod Kali s arheološkim materijalom koji se može pripisati kasnom gornjem paleolitiku, odnosno epi gravetijenu. Istraživanje je potvrdilo potencijal daljnjih speleoarheoloških aktivnosti te pokazalo vrijednost integriranog pristupa speleologije i arheologije u proučavanju kulturnog krajolika sjeverne Dalmacije. 7 Munižaba Jerković Perić, Olga 1* 1 SO Velebit, Ul. Vjekoslava Klaića 42, 10000, Zagreb Jerković Perić, Olga: olga.jerkovicperic@gmail.com Jama Munižaba nalazi se na Crnopcu, na području južnog Velebita. Ovaj kompleksni speleološki objekt trenutno je četvrta najduža špilja, odnosno deseta najdublja jama Hrvatske. Istraživanje Munižabe započelo je 1989. godine, a jama se u nekoliko intenzivni jih perioda istražuje do današnjeg dana. 2025. godine, u organizaciji SO Velebita, provodi se istraživanje ove jame kroz nekoliko vikend akcija, pri čemu je dostignuta nova najdublja točka jame ( - 647 m) te je mapirano 1866 metara novih kanala. Ukupna dužin a objekta sada iznosi 12404 metara. Dubina novih dijelova Munižabe odgovara dubini 3. etaže jamskog sustava Crnopac. Obzirom da se nalazi između Cerovačkih špilja, Kite Gaćešine i Burinke, te da su svi objekti morfološki vrlo slični, postoji i mogućnost sp ajanja Munižabe s nekim od spomenutih objekata. 8 Objava knjige povodom stoljetnice Jame kod Rašpora Kukuljan, Lovel 1* 1 Speleološka udruga „Estavela“, Kastav, Hrvatska Kukuljan, Lovel: lkukuljan7@gmail.com Jama kod Rašpora, naš najduži i najdublji ponor na Ćićariji u Istri, već čitavo stoljeće plijeni pozornost speleologa iz Hrvatske i okolnih zemalja – Italije i Slovenije. Iako je hrvatskim speleolozima dobro poznata kroz brojne članke, istraživanja, objave , predavanja i nacrte, priča o Rašporu zapravo je mnogo dublja. Ona obuhvaća velik broj aktera, niz fascinantnih događaja i otkrića te mnoštvo manje poznatih detalja. Toliko ih je, zapravo, da je postalo posve prirodno da se o svemu tomu napiše jedna cjelo vita monografija. U 2025. godini, povodom obilježavanja stote obljetnice otkrića i prvih istraživanja tada najdublje jame svijeta, kao i velike, ali tragične akcije iz 1925., hrvatski speleolozi objavom knjige konačno odaju dužno poštovanje jami koja je iz gradila mnoge generacije speleologa i koja kroz svoju dugu povijest simbolizira razvoj speleologije kao znanstvene discipline. U ovom predavanju ukratko ću predstaviti te aktere i događaje – tek toliko da zagolicam maštu. Ostatak priče moći će se otkriti k roz pisanu riječ i brojne fotografije u 230 stranica debeloj knjizi Jama kod Rašpora – stoljeće istraživanja najveće jame Istre, objavljenoj u ediciji Spelaeologia Dinarica 2 u nakladi Hrvatskog speleološkog saveza. 9 Speleološka ekspedicija Srednji Velebit 2025 Anić Piero 1* ; Štiberc, Karla 1 1 Speleološki klub Ozren Lukić, Hercegovačka ul. 109, 10000, Zagreb, Hrvatska Anić Piero: sk.ozren.lukic@gmail.com Speleološki klub Ozren Lukić održao je 11. u nizu speleoloških ekspedicija na području srednjeg Velebita u periodu od 26. srpnja do 05. kolovoza 2025. Kamp je bio smješten uz makadamski put na području Zelenkovih kosica između Bačić kuka i Crne dulibe, a p osjetila su ga 84 sudionika iz 12 speleoloških udruga, 6 država i 2 kontinenta. Speleološka istraživanja provodila su se na područjima Zelenkovih kosica, Crne dulibe, Tvrde dulibe, Tomine dulibe, Šprenge, Bristovca, Bijelih stijena, Opaljenog brda, Budako ve dulibe, Plančice i okolnog područja. Provedena su istraživanja u rekordnih 69 novih speleoloških objekata, od kojih je jama Slimey 105 duboka 105 metara, a u Zelenkovoj jami potrebno je nastaviti s istraživanjima. Velikom uspjehu ekspedicije doprinijela je upotreba LiDAR podataka područja srednjeg Velebita. Obradom podataka pronađeni su potencijalni ulazi u speleološke objekte te je izrađena detaljna karta područja istraživanja. Klasičnim rekognosciranjem terena oko „lidarki“ pronađen je još značajan bro j speleoloških objekata. Voditelji ekspedicije bili su Karla Štiberc i Piero Anić. 10 Međunarodna speleoronilačka ekspedicija Punar u Luci 2025 Barišić, Teo 1* ; Barišić, Aida 2 1 Speleološki odsjek HPK Sv. Mihovil, Bana Josipa Jelačića 28, 22 000 Šibenik, Hrvatska 2 Speleološki odsjek HPK Sv. Mihovil, Bana Josipa Jelačića 28, 22 000 Šibenik, Hrvatska Barišić, Aida: barisicaida@gmail.com U razdoblju od 15. kolovoza do 24. kolovoza 2025. godine održan je glavni dio Međunarodne speleoronilačke ekspedicije Punar u Luci 2025., u jami Punar u Luci kod Gračaca. Speleološki odsjek HPK Sv. Mihovil se uz suorganizatora Komisiju za speleologiju Hrva tskog planinarskog saveza i voditelja biospeleoloških istraživanja ADIPA - Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, na ovaj način uključio u obilježavanje 30. godišnjice osnutka Kluba, a voditelji ekspedicije bili su Aida i T eo Barišić, instruktori speleologije. Prije glavnog termina je u 10 izlazaka na teren pronađeno desetak ranije istraživanih speleoloških objekata koji su s kompletiranim podacima uneseni u Hrvatski speleološki katastar te pronađeno još dvadesetak novih ulaza koji su se trebali istraživati tije kom ekspedicije. Punar u Luci je opremljen sa više od 170 sidrišnih kompleta i pola kilometra užeta do dubine od - 200m do mjesta na kome je predviđen bivak za ronioce. Pritom je odmah do bivka spušteno još pola kilometra užadi za opremanje do prvog sifona na - 267 m i daljnje napredovanje. Tijekom glavnog dijela ekspedicije od 15. do 24. 08. 2025. opremljen je bivak i dio jame do prvog sifona na – 267 m dubine gdje je kompletirana ronilačka oprema za četvero ronilaca. U jami je instaliran bežični CaveLink sustav za komunikaciju koji je radio besprijekorno. Speleoronioci su preronili prvi sifon i utvrdili da se u sifonu nalazi restrikcija koja je u kombinaciji s nultom vidljivosti prevelik rizik po život u uvjetima višekratnog prolaženja i teškog fizičkog napora koji se očekuju u radu iza sifona i time se odu stalo od glavnog cilja ekspedicije, ali se nastavilo s tehničkim penjanjem dimnjaka u dijelu ponora između ulaza i bivka. Usporedno s transportom i vraćanjem ronilačke opreme kartirano je ukupno 1.003 m novih kanala koji prate glavni kanal na manjoj dubini . Krajnja dosegnuta točka se nalazi svega 20 m tlocrtno istočno i 90 m iznad ulaza u drugi sifon na 350 m dubine, uz mogućnost daljeg napredovanja prema dolje spuštanjem i zaobilaženjem drugog sifona na - 350 m dubine, što će omogućiti nastavak istraživanja bez ronilačkih timova. Na površini je pronađena i istražena nova jama Paležinka koja je u tri cjelodnevna ulaska istražena do dna na - 191 m dubine uz 345 m duljine. Provedene su mikroklimatske izmjere špiljskih staništa, sakupljena je špiljska fauna u Punaru te uzorkovana planktonska frakcija špiljskih vodenih staništa, sediment i voda za izolaciju vodenih špiljskih gljiva. Načinjene su mikroklimatske i fizikalne izmj ere, ekološka analiza i biološko uzorkovanje 4 izvora na širem području oko jame te uzorkovana mikobiota i fauna na travnjačkim i šumskim staništima oko jame. 11 Tijekom svih dana ekspedicije bilo je ukupno 94 sudionika iz 17 udruga (14 iz HR i 3 iz inozemstva), a u glavnom dijelu ekspedicije 77 sudionika iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine te Urugvaja. Ovom ekspedicijom je nova ukupna duljina Punara u Luci 2.696 m, čime je na listi najduljih speleoloških objekata u RH trenutno na 26. mjestu, a kad se tome zbroji duljina i dubina jame Paležinke onda je na ekspediciji istraženo ukupno 1.348 m novih kanala. 12 Međunarodno obilježavanje 100. obljetnice istraživanja jame kod Rašpora, 1925. godine najdublje jame svijeta i komemoracija Blaža i Karla Božića, poginulih tijekom istog istraživanja Rašpor 23.8.2025 / Jama Baredine 24.8.2025. Dalibor Reš* Speleološka udruga Estavela, Školska ulica2, Kastav, Hrvatska Reš, Dalibor: resibordal@gmail.com Subota 23. kolovoza 2025. u 11:00 sati groblje kod mjesta Rašpor, Jama kod Rašpora, Ćićarija, Istra, Dva dana uoči stote obljetnice istraživanja Jame kod Rašpora , međunarodni tim speleologa okupio se kako bi odao počast poginulim pomoćnicima istraživanja , Karlu i Blažu Božiću , mještanima Rašpora. Ideju za međunarodnu manifestaciju pokrenuli su članovi Commissione Grotte “Eugenio Boegan” (CGEB), Associazione XXX Ottobre (AXXXO) iz Trsta, nasljednici prvih istraživača Jame , sa Silvijem Legovićem iz Jame Baredine kraj Poreča. Nakon prigodnih govora, pokraj ulaza na rašporsko groblje rezanjem vrpce otkrivena je spomen - ploča u čast stradalim Blažu i Karlu Božiću . Čast otkrivanja ploče pripala je najmlađem i najstarijem prisutnom tršćanskom speleologu Aaronu Viezzoliju (18 godina, AXXXO ) i Pinu Guidiju (87 godina, CGEB) . Skup je podržalo tridesetak članova tršćanskih speleoloških društava : GGEB – S.A.G. i AXXXO, slovenski speleolozi ; Di Batista i još četvero članova Društva za raziskovanje jam Ljubljana , istraživači jame iz 1968. i 1969. godine. Komemoraciji je nazočio i Branko Jalžić iz Zagreba, član SOHPD Željezničar , Hrvatskog biospeleološkog društva i Udruge Baštinik , koji je u organizaciji KSHPS Jamu istraživao 1974. godine. Prisustvovali su Silvio Legović te članovi SD Proteus iz Poreča, istraživači Rašpora iz ranih 1980 - ih godina, zatim Ivan Glavaš iz SU Spelunka, Ika , začetnik “novog vala” istraživanja s kraja 1990 - ih, kao i Lovel Kukuljan , voditelj nastavka istraživanja u prvom desetljeću 2000 - ih godina sve do danas. S kup su podržali speleolozi iz SD Buje , SD Pula , SU Spelunka , SU Estavela , SD Gračišće , SK Ursus Spelaeus . Uz prisutne mještane , skup je brojio oko 70 sudionika Nedjelja 24. kolovoza 2025 u 14:00 sati Jama Baredine , Gedići 55, Nova Vas, Istra Nastavljen je program obilježavanja 100. godišnjice istraživanja Jame kod Rašpora. Ulaz u galeriju je branio komad isluženog “statika” iz Rašpora. Otvaranje izložbe najavio je Silvio Legović “Kawasaki” , uz kratke govore suorganizatora, predsjednika udruga i saveza. Speleo galerija je prikazala tršćansku izložbu banera , koja bogato prikazuje prve godine istraživanja Jame kod Rašpora. Domaćini su izložili aktualni nacrt i izložbu recentnih fotografija. Legović je izložio 13 dijelove originalne opreme prvih istraživača, a posebno zanimanje izazvala je nedavno pronađena speleološka kaciga iz same jame. Lovel Kukuljan je održao PPT prezentaciju o povijesti i recentnim istraživanjima Jame, te najavio izlazak monografije o 100. obljetnici istraživanja . Knjiga objedinjuje sve dosad poznate podatke o “Rašporu“, a objavit će se na ovom skupu kao drugo izdanje edicije “Spelaeologia Dinarica” Hrvatskog speleološkog saveza. Sudionicima koji su popratili jučerašnji događaj pridružili su k olege i članovi SO Velebit i SD Karlovac uz procjenu od oko stotinu sudionika. Čak i stoljeće kasnije, Rašpor i dalje fascinira svojom monumentalnošću, poviješću i tajnovitim prostorima , koji ne prestaju mamiti speleologe na nova istraživanja. Dalibor Reš 14 Speleološka ekspedicija Veprinac 2025 Novak Vedran 1* 1 Speološka udruga Estavela, Kastav, Hrvatska Novak Vedran tkosamp @gmail.com U razdoblju od 14.6. do 22.6. održana je prva speleološka ekspedicija „Veprinac 2025“. Na ekspediciji je sudjelovalo 30tak sudionika iz ukupno 5 speleoloških organizacija (SU Estavela, SO HPK Sv.Mihovil, SK Ozren Lukić, SK HAD, SO Velebit). Istraživanja su prvenstveno bila koncentrirana u okolici samog kampa na lokalitetima Mala sapca, Golub ovac i Potkruh. Ukupno je nacrtano 30 speleoloških objekata, većinom jama, od čega je najdublja istražena jama "PP Bjeloučka" dubine 75 m bez perspektive nastavka te su u još dvije jame pronađeni nastavci koje treba proširiti na dubinama od 55 m i 68 m. 15 Alibabina jama Maleš , Borna 1* 1 Speleološki odsjek HPD Željezničar, Trnjanska cesta 5b, 10000 Zagreb, Hrvatska Maleš, Borna : bornatakoje@gmail.com U posljednjih par godina speleološki odsjek HPD Željezničar intenzivno istražuje Alibabinu jamu na masivu Crnopca. Jama je istraživana ranih 2000 - ih ali zbog loše rasvjete i tehnika opremanja postojala je sumnja da je objekt u potpunosti istražen. Skoro 20 godina nakon prvotnih istraživanja odlučeno je, na nagovor pionira, ponovno posjetiti jamu i ponoviti nacrt. Već tijekom prvog istraživanja je zaključeno da neki dijelovi nisu istraženi i topografski snimljeni. U narednih par odlazaka se otkrivaju razni k anali i napreduje se u nove dijelove. Nakon brojnih istraživanja i spavanja u jami se dolazi na spoj s Jamskim sustavom Crnopac gdje se cijela priča o Alibabinoj jami zaokruži. 16 Hrvati 1927. na speleološkom kongresu u Budimpešti Božić , Vlado 1* 1 SO HPD „Željezničar”, Trnjanska cesta 5b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska Perić, Sara Anđela : sara.a.peric @gmail.com Godine 1927. u Budimpešti je održan prvi međunarodni speleološki kongres i na njemu je, prema sadašnjim saznanjima Mađarskog speleološkog društva, sudjelovalo i nekoliko predstavnika iz Hrvatske. Prije ovog kongresa mađarski su speleolozi sudjelovali na nj emačkim nacionalnim speleološkim kongresima, 1925. u mjestu Ebensee, 1926. u Leichingenu i početkom 1927. u Beču i na njima ostvarili suradnju i stjecali iskustva. Još iste 1927. godine oni su od 14. do 25. rujna u Budimpešti organizirali speleološki kongr es pod nazivom Njemačko - mađarski speleološki kongres , ali su na kongresu sudjelovali i predstavnici iz Austrije, Čehoslovačke, Bugarske i Hrvatske, pa je zato taj kongres bio i međunarodni (prvi u svijetu). Prva dva dana sudionici su u zgradi mađarske Akademije znanosti raspravljali o speleologiji, a ostatak vremena proveli su u posjećivanju mađarskih špilja. Za sada su mađarskim speleolozima poznata imena sudionika iz Njemačke (16), iz Austrije (6) i iz Mađarske (samo 2!?), dok iz ostalih zemalja još nisu poznata. Tko su bili sudionici iz Hrvatske trebalo je istražiti. Zahvaljujući mojim kolegama uspio sam saznati da je sigurno sudjelovao dr. Dragutin Gorjanović - Kramberger, a možda i još trojica (to još istražujemo). Mađari će za dvije godine slaviti 100. godišnjicu tog kongresa pa bi bilo lijepo da se i mi pr idružimo s našim podacima. 17 Konvergencija meridijana: otkrivanje tople vode Grozić, Dino 1* ; Jagodić, Petra 2 ; Jagetić, Jurica 3 ; Redovniković, Loris 2 1 SU Estavela, Školska ulica 2, Kastav, Hrvatska 2 SO PD S Velebit, Ul. Vjekoslava Klaića 42, Zagreb, Hrvatska 3 SU "Kraševski zviri", Eugena Kumičića 1, Ivanec, Hrvatska Grozić, Dino: grozicdino@gmail.com Iako se u literaturi povremeno spominje, pojam konvergencije meridijana i njegova važnost za speleološka istraživanja uglavnom su zanemareni. Jednostavan eksperiment pokazuje da konvergencija meridijana, u određenim situacijama, može imati značajan utjecaj na interpretaciju rezultata speleoloških istraživanja. U predavanju će biti prikazano kada i zašto je potrebno uzeti u obzir ovaj fenomen te o kojim čimbenicima njegova važnost ovisi. 18 Iznenađujuća bioraznolikost podzemnih staništa Nacionalnog parka Plitvička jezera Kuharić, Nikolina 1 ; Bedek, Jana 1* ; Čupić, Iva 1 ; Ćukušić, Anđela 1 ; Delić, Teo 1,2 ; Dražina, Tvrtko 1,3 ; Hlebec, Dora 1,3 ; Komerički, Ana 1 ; Lukić, Marko 4,1 ;Pavlek, Martina 1,5 ; Polak, Slavko 6 ; Rožman, Tin 1 ; Tvrtković, Nikola 1 1 Hrvatsko biospeleološko društvo, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska 2 Sveučilište u Ljubljani, Biotehnički fakultet, Odjel za biologiju, SubBioLab, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenija 3 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno - matematički fakultet, Biološki odsjek, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb, Hrvatska 4 Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Hrvatska 5 Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju, Bijenička cesta 54, 10000 Zagreb, Hrvatska 6 Notranjski muzej Postojna, Kolodvorska cesta 3, 6230 Postojna, Slovenija Kuharić, Nikolina: nina.kuharic51@gmail.com Desetljeća istraživanja Nacionalnog parka Plitvička jezera bila su usmjerena na vodene ekosustave i šume. Sustavna speleološka istraživanja, koja je pokrenula Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“, započela su 2020. godine. Tijekom sljedećih pe t godina unutar zaštićenog područja dokumentirano je više od 350 špilja i jama. Ubrzo nakon početka speleoloških istraživanja, 2021. godine, Hrvatsko biospeleološko društvo započelo je četverogodišnje istraživanje špiljskih beskralježnjaka. Istraživanje je provedeno unutar Parka i u Baraćevim špiljama (Ličko Petrovo Selo), obližnjem Natura 2000 lokalitetu kojim upravlja Park. Ovo je prvo sustavno istraživanje podzemne faune na tom području. Prikupili smo i kopnene i vodene beskralježnjake iz 118 speleološki h objekata i dodatnih 38 površinskih lokaliteta (fauna tla). Zabilježili smo ukupno 246 svojti beskralježnjaka, uključujući 47 troglobionata. Prema broju utvrđenih vrsta troglobionata ističu se lažištipavci (13), skokuni (8), kornjaši (7), jednakonožni rak ovi (5), rakušci (3), dvojenoge (3), dok su puževi (2), pauci (2) i strige (2), paučnjačići (1) i deseteronožni rakovi (1) zastupljeni manjim brojem troglobiontnih vrsta. Otkrivene su i 23 nove vrste za znanost: 13 lažištipavci, 5 skokuni, 2 jednakonožni r akovi, 1 kornjaš, 1 pauk i 1 dvojenoga. Uz opsežno istraživanje podzemnih beskralježnjaka, dokumentirane su prijetnje špiljskim staništima te je izrađen bogat fotografski i video materijal špiljskih vrsta i staništa. Razvijene su i smjernice za aktivne mje re očuvanja, edukaciju i informiranje javnosti, pružajući osnovu za učinkovito upravljanje i promicanje špiljskih ekosustava. 19 Klimatski ekstremi u speleološkim objektima Paar, Dalibor 1* 1 Speleološki odsjek PDS Velebit, Klaićeva 42, Zagreb spiljarko@gmail.com Klimatske promjene na globalnoj razini sve se jasnije očituju lokalno, ponajprije kroz porast učestalosti i intenziteta klimatskih ekstrema. U krškim terenima takvi događaji vrlo brzo “probijaju” u podzemlje: intenzivne površinske oborine zbog velike infil tracije i malog skladišnog kapaciteta mogu u samo nekoliko sati podići vodostaj u špiljama ili pokrenuti jake, vertikalno usmjerene bujice u jamama. U Hrvatskoj su zabilježeni porasti razine vode i veći od 100 m, što potvrđuje da podzemni sustavi na ekstre mne pljuskove mogu reagirati izuzetno naglo. Dodatno, toplinski valovi te promjenjive i sve manje predvidljive zime povećavaju rizik u jamama sa stalnim ledom zbog taljenja, urušavanja i promjene ventilacijskog režima. Europski podaci i projekcije upućuju da će ekstremni klimatski događaji u idućim desetljećima biti češći i snažniji, pa možemo očekivati učestalije opasne situacije u speleološkim objektima. Zbog toga je potrebna žurna revizija sigurnosnih standarda u spel eologiji koja će, osim klasičnih speleoloških opasnosti, sustavno uključiti i upravljanje klimatskim rizicima: praćenje prognoze i oborine u slivu, ograničenja ulazaka u rizične objekte, postavljanje sigurnosnih pragova površinskih oborina, vodostaja i tem peratura te jasne protokole evakuacije.