Simpozij o inženjerskoj geodeziji / SIG2007 151 ODRE Ĉ IVANJE HORIZONTALNIH POMAKA, ROTACIJA I NAGIBA METODOM ALINIRANJA I KLINOMETRIJOM NA HIDROELEKTRANAMA Milan Rezo 1 , Danijel Šugar 1 , Ivan Težak 2 , Mario Zidar 2 1 Geodetski fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu (e-mail:mrezo@geof.hr,dsugar@geof.hr) 2 Geotehni þ ki fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Varaždin Sažetak. Pritisak vodene mase sa uzvodne strane, kao i uzgon na temeljnu plo þ u dovoda i aspiratora djeluje nepovoljno na stabilnost konstrukcije objekta strojarnice, a posebno na cjelovito klizanje objekta. Kod geodetskih opažanja objekta ovim optere ü enjima na strojarnici posve ü ena je osobita pozornost. Odre ÿ ivanje horizontalnih pomaka daje apsolutne vrijednosti pomaka u odnosu na relativno fiksnu mikrotrigonometrijsku mrežu. Pomaci nastaju redovito u slu þ aju klizanja pod utjecajem pritiska vodene mase. Stoga su ova opažanja od iznimne važnosti za sigurnost objekta. Geodetske metode mjerenja pri odre ÿ ivanju pomaka uvjetovane su potrebnom to þ noš ü u obzirom da se radi o relativno malim pomacima. Horizontalni pomaci kontrolnih to þ aka, odre ÿ uju se metodom presijecanja gdje su mjereni pravci sa stupova mikrotrigonometrijske mreže. Uz prethodno, horizontalni pomaci se još odre ÿ uju i u postupku aliniranja s dva suprotna stupa iz mikrotrigonometrijske mreže i to u dva položaja instrumenta. Metodom aliniranja uo þ avaju se horizontalni pomaci objekta u smjeru dotoka vode. Uz aliniranje u radu ü e se prikazati i klinometrijska mjerenja i interpretacija zakreta pojedinih stupova strojarnice u smjeru i okomito na tok vode. Za sva mjerenja definirane su metod i dana je ocjena to þ nosti. Mjerene veli þ ine izjedna þ ene su sukladno izjedna þ enju posrednih mjerenja s danom ocjenom to þ nosti, te je provedena interpretacija izjedna þ enih veli þ ina s prethodnim serijama mjerenja odnosno izjedna þ enja. Klju þ ne rije þ i: aliniranje, klinometrija, horizontalni pomaci, izjedna þ enje 1 ALINIRANJE Opažanja kojima se o þ itavaju horizontalni pomaci u odnosu na zadani pravac nazivaju se aliniranja. Aliniranje se provodi na na þ in, da se mjerna stanica postavi na jednu to þ ku iz mikrotrigonometrijske mreže, dok se vizurna to þ ka nalazi na drugoj obali brane ili strojarnice, signalizirana markicama. Na kontrolnim to þ kama koje su postavljene približno na pravcu izme ÿ u stajališne i vizurne mikrotrigonometrijske to þ ke, a koje nose oznake AL, postavlja se mikrometar dužine 10 cm s milimetarskom podjelom i mogu ü noš ü u o þ itavanja veli þ ina 0.1mm pomo ü u nonijusa. Markica koja je fizi þ ki dio mikrometra, dotjeruju se u pravac vijkom za fino pomicanje, dok se o þ itanje provodi pomo ü u Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007 152 nonijusa sistemom koincidencije s to þ noš ü u od 0.1mm. O þ itanje mikrometra provodi se u oba položaja instrumenta, te se ra þ una srednja vrijednost s to þ noš ü u od 0.01mm. To þ ke za aliniranje na brani, stabilizirane su na betonskim stupovima koji razdvajaju zapornice, odnosno na strojarnici u šahtovima s ostalim kontrolnim to þ kama. Izgled stabilizacije to þ aka dan je na slici 1. Postupak dovo ÿ enja mjerne markice u pravac, odnosno o þ itanja na mikrometru s nonijusom je sljede ü i: mikrometar s nonijusom i mjernom markicom postavi se na podnožnu plo þ u s vijcima (vidi sliku 2) te se u cijelosti postavi na stabiliziranu to þ ku za aliniranje. Prethodno je potrebno o þ istiti to þ ke od prljavštine, a posebno od hr ÿ e koja je posljedica izloženosti to þ ke vremenskim utjecajima. Nakon postavljanja, potrebno je provesti horizontiranje mikrometra pomo ü u kružne libele pri þ vrš ü ene na zadnjem dijelu mikrometra. Libelu je prije svakog mjerenja potrebno ispitati i eventualno rektificirati, jer pogreška odstupanja libele od 1 parsa (2mm) daje pogrešku u o þ itanju mikrometra od 2 mm. Slika 1. Izgled stabilizacije to þ aka za aliniranje na strojarnici i na brani Dovo ÿ enje markice na pravac provodi se vrtnjom vijaka za fino pomicanje i to uvijek u jednom smjeru, kako bi se izbjegao mrtvi hod vijka. Ukoliko se u prvom pokušaju markica dovede izvan pravca, postupak se ponavlja sve do potpune koincidencije nitnog križa s markicom. Koincidira se dva puta pri prvom položaju instrumenta, a upisuje se srednja vrijednost o þ itanja. Simpozij o inženjerskoj geodeziji / SIG2007 153 Slika 2. Podnožna plo þ a s vijcima i mikrometar s markicom 1.1 Teorijski pristup izjedna þ enju aliniranja Izjedna þ enje posrednih mjerenja može se koristiti i za odre ÿ ivanje ordinata koje se mogu prihvatiti kao okomice na definirani smjer u postupku aliniranja kontrolnih to þ aka. Aliniranjem su mjerena odstupanja od pravca, a izjedna þ enjem treba odrediti najvjerojatnije vrijednosti odstupanja. Primjera radi, ukoliko postoji pravac definiran to þ kama TM06 i TM05 (P 1 P 2 ), te mjerene ordinate ( ǻ p 12 , ǻ p 13 , i ǻ p 14 ), kao što je prikazano na slici 3, izjedna þ enjem treba odrediti najvjerojatnije vrijednosti ordinata na to þ kama AL12 (x), AL13 (y) i AL14 (z) . Važno je napomenuti da u odnosu na definirani smjer mogu postojati o þ itanja koja su ve ü a ili manja od 50 mm, što ujedno i predstavlja vrijednost o þ itanja koje se podudara s pravcem. To þ ke koje imaju o þ itanja od 50 do 100 mm nalaze se lijevo od pravca (vidi sliku 3), a to þ ke koje imaju o þ itanja od 50 do 00 mm nalaze se desno od pravca. Slika 3. Mjerenja ordinata u odnosu na definiran pravac (apscisu) Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007 154 Približne vrijednosti nepoznanica ra þ unaju se pomo ü u definiranog pravca P 1 P 2 (0.0000) i mjerenih ordinata, pa iz navedenog primjera slijedi: , , 3 2 1 0 2 2 1 0 1 2 1 0 p P P z p P P y p P P x ' ' ' (1) Matemati þ ki model, tj. funkcija koja povezuje poznate i nepoznate veli þ ine može se pisati kao u izrazima 2, a prikra ü ena mjerenja izrazima 3: , , , 2 1 3 3 2 1 2 2 2 1 1 1 P P z v p P P y v p P P x v p ' ' ' (2)., , , , 3 2 1 0 3 2 2 1 0 2 1 2 1 0 1 p P P z l p P P y l p P P x l ' ' ' (3), Matri þ no pisano, bit ü e sustav jednadžbi popravaka x A v l (4) , P gdje je , 4 3 2 1 » » » » ¼ º « « « « ¬ ª v v v v v (5) , 4 3 2 1 » » » » ¼ º « « « « ¬ ª l l l l l (6) » » » ¼ º « « « ¬ ª z y x x G G G (7) Izjedna þ enje je provedeno po modelu posrednih mjerenja, gdje je matrica težina P za neovisna mjerenja dijagonalna matrica, u kojoj je svaka vrijednost na dijagonali težina pojedinog mjerenja. Težine mjerenih veli þ ina mogu se odrediti pomo ü u empirijskih izraza, analizom prethodnih, sli þ nih mjerenja ili aktualnih mjerenja. Težina p i neke mjerene veli þ ine obrnuto je proporcionalna njenoj varijanci V i2 i ra þ una se prema izrazu 8: 2 1 2 0 V V i p , (8) - gdje je V 0 – faktor varijance a priori i iznosi 1. Ovaj izraz proizlazi iz þ injenice da varijance pojedinih mjerenih veli þ ina formiraju kovarijacijsku matricu K ll Inverzijom te matrice dobije se težinska matrica P þ ime je definiran stohasti þ ki model. Svakako treba naglasiti da su posredna mjerenja, u slu þ aju izjedna þ enja podataka aliniranja, izrazito ra þ unski zahtjevnija nego primjena uvjetnih mjerenja. Me ÿ utim, primjenom posrednih mjerenja mogu ü e je izraziti nesigurnost ordinata svih kontrolnih to þ aka, što kod uvjetnih nije slu þ aj. Ve ü i obujam ra þ unskog posla kompenziran je uporabom ra þ unala i izradom vlastitog 1D programskog paketa namijenjenog za izjedna þ enje podataka aliniranja. Simpozij o inženjerskoj geodeziji / SIG2007 155 2 IZJEDNA ý ENJE ALINIRANJA (AL31-AL36) NA HE VARAŽDIN - STOJARNICA Mjerenja na strojarnici (AL31-AL36 donji dio), obavljena su u srpnju i listopadu 2006. godine i to s to þ aka temeljne mreže TM04-TM05 preko kontrolnih to þ aka za aliniranje AL31 do AL36. Aliniranje je obavljeno s obiju to þ aka temeljne mreže, te su dobivena odstupanja od pravca u dva položaja instrumenta, vidi tablicu 1. Na slici 4 prikazan je položaj kontrolnih to þ aka AL31 do AL36, kao i stabilizacija tih to þ aka unutar šahta. Slika 4. Položaj kontrolnih to þ aka AL31 do AL 36 i njihov raspored na strojarnici Tablica 1. Mjerene ordinate (dp) sa pripadaju ü im standardnim odstupanjima (s) Opažani pravac dp (mm) s(mm) 1. 4_5 -AL31 -54.60000 1.0000 2. AL31 -4_5 54.70000 1.0000 3. 4_5 -AL32 -60.60000 1.0000 4. AL32 -4_5 60.80000 1.0000 5. 4_5 -AL33 -58.30000 1.0000 6. AL33 -4_5 58.50000 1.0000 7. 4_5 -AL34 -64.30000 1.0000 8. AL34 -4-5 64.40000 1.0000 9. 4_5 -AL35 -68.20000 1.0000 10. AL35 -4_5 68.30000 1.0000 11. 4_5 -AL36 -62.90000 1.0000 12. AL36 -4_5 62.90000 1.0000 Izgled konfiguracijske matrice A za aliniranje prikazan je u tablici 2, a sastoji se od 1, -1 i 0, ovisno o predznaku ordinate u odnosu na smjer aliniranja. Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007 156 Tablica 2. Konfiguracijska matrica 4_5 -AL31 -1 0 0 0 0 0 AL31 -4_5 1 0 0 0 0 0 4_5 -AL32 0 -1 0 0 0 0 AL32 -4_5 0 1 0 0 0 0 4_5 -AL33 0 0 -1 0 0 0 AL33 -4_5 0 0 1 0 0 0 4_5 -AL34 0 0 0 -1 0 0 AL34 -4-5 0 0 0 1 0 0 4_5 -AL35 0 0 0 0 -1 0 AL35 -4_5 0 0 0 0 1 0 4_5 -AL36 0 0 0 0 0 -1 AL36 -4_5 0 0 0 0 0 1 Sva pra ü enja u pogledu horizontalnog pomaka objekta strojarnica (AL31-AL36) izvodila su se u odnosu na zadani pravac TM04-TM05 i to u dva položaja instrumenta. Izjedna þ enja mjerenih veli þ ina tj. odstupanja u odnosu na zadani smjer, provedeno je po metodi posrednog izjedna þ enja (metodom najmanjih kvadrata). Izjedna þ enjem su izra þ unate najvjerojatnije vrijednosti kontrolnih to þ aka AL31 do AL36 na objektu strojarnica - serija 1. Ispis pomaka u odnosu na zadani pravac, nalazi se u tablici 3. Tablica 3. Izjedna þ ene vrijednosti kontrolnih to þ aka AL31 do AL36 (mm) u seriji 1, u odnosu na zadani smjer TM04-TM05 2. AL31 54.65000 3. AL32 60.70000 4. AL33 58.40000 5. AL34 64.35000 6. AL35 68.25000 7. AL36 62.90000 Po provedenom izjedna þ enju posrednih mjerenja izra þ unate su definitivne vrijednosti mjerenih veli þ ina, s pripadaju ü im standardnim odstupanjima izjedna þ enog mjerenja, koje se nalaze u tablici 4. Tablica 4. Izjedna þ ene mjerene veli þ ine s pripadaju ü im standardnim odstupanjima izjedna þ enog mjerenja Opažani smjer dp (mm) sdp (mm) 1. 4_5 -AL31 -54.65000 .067700 2. AL31 -4_5 54.65000 .067700 3. 4_5 -AL32 -60.70000 .067700 4. AL32 -4_5 60.70000 .067700 5. 4_5 -AL33 -58.40000 .067700 6. AL33 -4_5 58.40000 .067700 7. 4_5 -AL34 -64.35000 .067700 8. AL34 -4-5 64.35000 .067700 9. 4_5 -AL35 -68.25000 .067700 Simpozij o inženjerskoj geodeziji / SIG2007 157 10. AL35 -4_5 68.25000 .067700 11. 4_5 -AL36 -62.90000 .067700 12. AL36 -4_5 62.90000 .067700 Iz prethodne tablice može se uo þ iti da su standardne odstupanja izjedna þ enih mjerenja 0.068 mm, a srednji faktor varijance a posteriori s 0 = 0.0957 mm . To ukazuje na visoku preciznost provedenih mjerenja 2.1 Usporedba ordinata iz dvije serija mjerenja Usporedbom izjedna þ enih vrijednosti o þ itanja ordinata iz dviju serija mjerenja provedenih u srpnju i studenome 2006. godine, želi se pokazati eventualni pomak kontrolnih to þ aka AL31 do AL36 u smjeru toka vode. Kako se kontrolne to þ ke nalaze na objektu strojarnice koja je u stalnom dinami þ kom gibanju (vibracije) nije mogu ü e posti ü i ve ü e to þ nosti izjedna þ enih mjerenja od ± 2 mm. Razlike pomaka iz dviju serija mjerenja, a koje su prikazane u tablici 5 ne ukazuju na zna þ ajnija gibanja strojarnice u njenom nizvodnom dijelu u smjeru toka vode. Tablica 5. Usporedba pomaka iz dviju serija mjerenja u 2006. godini. To þ ka VII-2006 XI-2006 RAZLIKA (mm) AL31 54.65 53.10 1.55 AL32 60.70 59.70 1.00 AL33 58.40 58.15 0.25 AL34 64.35 63.30 1.05 AL35 68.25 67.75 0.50 AL36 62.90 62.40 0.50 Iz tablice 5 minimalna vrijednost iznosi 0.025 mm, a maksimalna 1.55 mm. Statisti þ ki pokazatelj iskazan kroz median iznosi 0.75 mm. Standardna odstupanje pomaka je 0.501 mm. Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007 158 Graf 1. Razlike pomaka iz dviju serija mjerenja Razlika pomaka u 2006. godini 0.00 0.20 0.40 0.60 0.80 1.00 1.20 1.40 1.60 1.80 AL31 AL32 AL33 AL34 AL35 AL36 Broj to þ ke Pomaci (mm) 2.2 Usporedba ordinata iz posljednjih 13 serija mjerenja Interpretaciju eventualnih pomaka u smjeru toka vode, mogu ü e je provesti samo na osnovi višegodišnjih mjerenja istovjetnih kontrolnih to þ aka na objektu. Za ovu usporedbu uzete su serije mjerenja od 2000. godine do XI-2006. godine, njih ukupno trinaest ostvarenih kao aritmeti þ ke sredine iz dviju serija mjerenja u godini. Iz prikazanih pomaka (tablica 6) kontrolnih to þ aka uo þ ava se stabilnost objekta jer su razlike izme ÿ u pojedinih susjednih serija mjerenja unutar to þ nosti samih mjerenja r 2 mm. Tablica 6. Usporedba pomaka iz prethodnih trinaest serija mjerenja ostvarenih kao aritmeti þ ke sredine iz dviju serija u godini (mm) Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 AL31 50.63 52.23 53.18 53.20 52.53 52.05 53.10 AL32 57.03 58.45 58.73 58.48 57.58 56.55 59.70 AL33 54.30 55.48 56.13 56.20 55.28 54.33 58.15 AL34 59.10 58.73 58.93 59.95 59.63 59.35 63.30 AL35 62.18 64.08 64.70 63.95 63.30 63.38 67.75 AL36 59.85 60.88 60.60 60.65 60.60 59.98 62.40 Simpozij o inženjerskoj geodeziji / SIG2007 159 Graf 2. Grafi þ ki prikaz pomaka iz prethodnih trinaest serija mjerenja Horizontalno gibanje kontrolnih to þ aka u smjeru toka vode (AL) 45.00 50.00 55.00 60.00 65.00 70.00 AL31 AL32 AL33 AL34 AL35 AL36 Brojevi to þ aka (AL) O þ itanje na to þ kama 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 3 KLINOMETRIJSKA MJERENJA NA HE VARAŽDIN Klinometar s visokom preciznoš ü u mjeri male rotacije ili kako se to uobi þ ajeno kaže, varijacije inklinacije. Sastoji se od vrlo osjetljive libele þ ijom rotacijom upravlja sustav mehani þ kog poja þ ala sa polugama i mikrometrijskim vijkom. Svi pokretni dijelovi: mikrometrijski vijak, noževi, sjedišta noževa i poluge napravljeni su od þ elika. Osim toga, osnovni dijelovi, pogotovo potporne plo þ e, su obložene toplinskim izolatorima. To instrumentu omogu ü uje jedinstvenu stabilnost u vremenu budu ü i da su izbjegnuta þ ak i najmanja ''smirivanja'' materijala, te stoga posjeduje visoku temperaturnu stabilnost. Promjene temperature na taj na þ in mogu imati utjecaj samo na duljinu osjetljivosti libele. Slika 5. Prikaz klinometra marke PIZZI Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007 160 Opažanje samog mjehura libele obavlja se putem sustava opti þ kih prizmi, koji spaja slike dvaju krajeva mjehura i na taj na þ in prikazuje njihovo poklapanje u slu þ aju podudaranja. Ovaj sustav jam þ i visoku preciznost i konstantnost o þ itanja: mjere se pomaci mjehura libele od 0,2 mm, a okretno ogledalo þ ini mogu ü im opažanje iz raznih smjerova. Gumb za upravljanje ima podjelu koja odgovara 2'' kutne rotacije libele, a jedan okret samog gumba odgovara 2'. Jedan drugi kvadrant daje o þ itanje minute (60'). Cijelo mjerno podru þ je iznosi 1°, dok preciznost u izravnom þ itanju iznosi 2'', s procjenama od 1''. Podjele instrumenta mogu se opažati na dvije strane pod 90°; to je znatna prednost, obzirom da omogu ü ava opažanja kod ugradnje na ograni þ enom prostoru. Postoje, dakle, dva prozora, dva indeksa i dvije skale s podjelom (jedna s crnom, druga s crvenom podjelom). Klinometar sa cijevnom libelom može se koristiti za to þ kasti tip kontrole (kao što je slu þ aj kod brana) ili za mjerenje deformacija. U prvom slu þ aju uobi þ ajeno se koriste kružne baze kao što je prikazano na slici 6. Kad se koristi kružna baza klinometar dolazi sa 3 sferne nožice; one se naslanjaju na sjedišta od þ elika (jedno ravno, jedno stožasto i jedna sa tragom). Baza je opremljena sa 4 niza sjedišta koje realiziraju 4 me ÿ usobno okomita mjerna položaja, tj. mogu ü e je, dakle, mjeriti inklinaciju uzduž dvije okomite osi budu ü i da su o þ itanja povezana. Slika 6. Kružni tip baze Na slici 7 prikazan je presjek instrumenta. Pomaci na instrumentu mjere se pomo ü u mehani þ kog sustava poluga i mikrometarskim vijkom, na kojem je bubanj s podjelom za o þ itavanje pomaka. Okretanjem bubnja A pokre ü e se mikrometarski vijak i on djeluje na polugu B. Time se pomi þ e druga poluga u C, na kojoj je pri þ vrš ü ena libela. Mjehur libele opaža se pomo ü u opti þ kog sustava prizama, kojom se nakon koincidiranja slika dvaju krajeva mjehura libele o þ ita pomak. Ovaj sustav omogu ü ava visoku to þ nost mjerenja, jer se Simpozij o inženjerskoj geodeziji / SIG2007 161 pomaci mjehura dobivaju s to þ noš ü u od 0,2 mm. Podjela na bubnju mikrometra odgovara 2 s kutne rotacije libele, što odgovara tako ÿ er okretaju bubnja od 2 s , tako da se pomak može mjeriti s to þ noš ü u od 0,01 mm na 1 m. A B C Slika 7. Prikaz klinometra u presjecima To þ ke za klinometriranje, kao što se vidi sa slike 6., stabilizirane su u betonske stupove u samoj jezgri brane, odnosno u šahtove na objektu strojarnice. Smjer klinometra vezan je uz nožice baze, a njena ugradnja u jezgru objekta, radi lakše interpretacije mjerenih veli þ ina, postavlja se u smjeru djelovanja sila (smjer 1 i 2), odnosno okomito na silu (smjer 3 i 4) (slika 8). Slika 8. Položaj kružne baze sa smjerovima o þ itanja Mjerenja uz nulti položaj provode se u smjerovima 1-2 u smjeru toka vode i 3-4 lijevo i desno (okomito) u odnosu na smjer toka vode. U tablici 7 vidljivi je cijeli slijed upisa o þ itanja na klinometru. Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007 162 Tablica 7. Upis mjerenih veli þ ina i ra þ unanje nagiba na pojedinoj to þ ci za klinometriranje Uz nulti položaj te položaje u smjeru 1-2 i 3-4, ra þ una se razlika o þ itanja 1-2 u smjeru toka vode (stupac 14), te se od spomenute razlike oduzme nulta vrijednost u smjeru toka vode (stupac 15). Definitivna vrijednost kuta nagiba u smjeru toka vode dana je u stupcu 16, a u smjeru okomitom na tok vode u stupcu 19. Na grafi þ kom prikazu 3 i 4 mogu se uo þ iti pomaci od 2000. godine do zadnjeg o þ itanja u 2006. godini. Graf 3. Pomaci u smjeru toka vode Simpozij o inženjerskoj geodeziji / SIG2007 163 Graf 4. Pomaci okomiti na tok vode Ve ü a odstupanja od 200 s proizlazi iz þ injenice da su na tim to þ kama u posljednje dvije godine zbog velike hr ÿ e i dotrajalosti zamijenjene kružne baze. 4 ZAKLJU ý AK Vodena masa svojim djelovanje na temeljnu plo þ u, izaziva linearne pomake i rotacije samog objekta. Periodi þ nim mjerenjima (dva puta godišnje) ordinata u odnosu na definirani smjer (aliniranje) i kutova nagiba (klinometrija), mogu se uo þ iti linearni i kutni pomaci na branama, te iste pouzdano interpretirati i na temelju rezultata i zaklju þ aka provoditi odgovaraju ü e mjere pri sanaciji objekta. Mjerenjima ordinata u dva položaja instrumenta s dvije to þ ke mikrotrigonometrijske mreže koje se nalaze na krajevima definiranog pravca, postiže se to þ nost mjerenja od r 1mm na branama i r 2mm na strojarnici. Dvostruko lošija to þ nost na strojarnici proizlazi iz þ injenice da su na strojarnici stalne vibracije zbog rada turbina koje su prisutne i na mikrotrigonometrijskim to þ kama. Klinometrijskim mjerenjima mogu se uo þ iti nagibi od 0.1 do 1 mm, i to na dužini od 1 metra. Stoga su nezaobilazna geodetsko-tehni þ ka mjerenja, ordinata i kuta nagiba pri pra ü enju pomaka visokih objekata i brana. LITERATURA Feil, L., Roži ü , N. (2000): Prijedlog službenog visinskog datuma Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Zagreb. Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007 164 Feil, L. (1989): Teorija pogrešaka i ra þ un izjedna þ enja – prvi dio, Geodetski fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Zagreb. Feil, L. (1990): Teorija pogrešaka i ra þ un izjedna þ enja – drugi dio, Geodetski fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Zagreb. Rezo, M. (2002): Analiza stanja položajne mreže i primjena transformiranih GPS podataka za potrebe geoinformacijskih sustava u Republici Hrvatskoj, magistarski rad, Geodetski fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Zagreb. Rezo, M. (2006): Pra ü enje pomaka na HE Varaždin, Tehni þ ko izvješ ü e-I. dio, Geotehni þ ki fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Varaždin. Rezo, M. (2006): Pra ü enje pomaka na HE Varaždin, Tehni þ ko izvješ ü e, Geotehni þ ki fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Varaždin. Roži ü , N. (1993): Repetitorij i zbirka zadataka iz teorije pogrešaka i ra þ una izjedna þ enja, Geodetski fakultet Sveu þ ilišta u Zagrebu, Zagreb. DETERMINATION OF HORIZONTAL MOVEMENTS, ROTATIONS AND ACCLIVITIES BY METHODS OF ALINING AND CLINOMETRY AT HYDROELECTRIC POWER PLANTS Abstract. The pressure of water masses along with upstream side, as well as buoyancy at basic plate of intake and aspirator acts adversely on stability of engine room object construction, especially on object gliding. To geodetic observations of objects with this kind of load, like engine room has, special attention is given. Determination of horizontal movements gives absolute values of movements due to relative fixed micro- triangulation network. Movements regularly incur in case of gliding under influence of water steam pressure. Therefore, these observations are of extreme importance for object safety. Geodetic methods of measurements at movement determination are conditioned with needed accuracy regarding that we are talking of relative small movements. Horizontal movements of control points are determined by method of direction intersection where directions are measured from columns which determine micro-triangulation network. Horizontal directions are also determined in procedure of alining from two opposite columns of micro-triangulation network in two position of instrument. Alining method shows horizontal movements of object in direction of water inflow. Besides alining method, clinometric measurements and interpretation of engine room columns slew in way and upright the water flow will be also shown in this work. For each measurement methods of measurements are defined and error accuracy has been calculated. Measured values are adjusted by method of least square adjustment of indirect measurements with given error accuracy. Adjusted values are interpreted with earlier series of measurements with respect to adjustments. Keywords: alining, clinometry, horizontal movement, adjustment